Najnovija strukturna opreacija HNB-a izvedena je uz bitno povoljnije uvjete zaduženja nego do sada, no ponovo nije bilo značajnije potražnje za sredstvima središnje banke. Zašto HNB ne uspijeva pobuditi veći interes za ovim pred dvije godine pompozno najavljivanim novim instrumentom monetarne politike?
Kada se pred mnogo godina kod nas u kući postavilo pitanje uvođenja eura, moje tada jedanaestogodišnje dijete slušalo je raspravu i odjednom uzviknulo: «Tata, ti nisi normalan!». Djetetu nije išlo u glavu kako se neka država može odreći svoga novca. Nisu svi strahovi od eura bezrazložni. O njima treba detaljno raspravljati.
Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži. Autor smatra da je odgovor niječan: monetarnom politikom se nije moglo više učiniti, dok se vlada povećanjem fiskalnog deficita u prvoj fazi krize poslužila onoliko koliko je bilo moguće. Ostali fiskalni potezi imali su učinke različitog predznaka.
Teza o precijenjenosti stara je koliko i kuna. Deskar Škrbić analizira brojne odrednice realnog tečaja i ne pronalazi argumente u prilog precijenjenosti. Izgleda da postojeći tečajni režim omogućava postizanje ravnotežnog tečaja. To je osobito važno u svjetlu mogućih razgovora o paritetu tečaja pri ulasku u ERM 2.
Što znači HNB-ova preporuka za olakšanje konverzija kredita s varijabilnim u kredite s fiksnim kamatnim stopama? Kako razumno u isto vrijeme birati i vrstu kamatne stope i valutu kredita i koliko se u tome možemo osloniti na naputke i mjere regulatora?
Statistička veza između kretanja količine novca i proizvodnje tema je kojom su se najviše bavili monetaristi. Premda je u nekim razdobljima ta veza bila slaba i premda je njezino monetarističko tumačenje kao odnosa uzroka i posljedice bilo često podvrgnuto sumnji i kritici, alternativne teorije nisu se pokazale uvjerljivima, smatra autor na temelju povijesnog pregleda rasprave.
Mogu li centrale banke upravljati novčanom masom u gospodarstvu? U nedavno objavljenom tekstu Darka Oračića pretpostavljeno je da mogu. Velimir Šonje odgovara na to prikazom transmisijskog mehanizma monetarne politike. Objašnjava zašto takva pretpostavka o moćima centralnih banaka nije realna.
Oračić piše da je eurozona u prethodnom razdoblju bila obilježena velikim oscilacijama rasta realne domaće potražnje. Iza toga su stajali monetarni čimbenici i promjene cijena energenata. Monetarna politika u predstojećem razdoblju zavisit će o kretanju probuđene inflacije.
Iako ne predstavlja eksplicitni cilj monetarne politike ECB-a, nije nepoznanica da ekonomski rast predstavlja važan faktor koji utječe na odluke njezinog Upravnog […]
Suprotno teorijama o tržišnim uzrocima prošle financijske i ekonomske krize, glavnu ulogu u njezinu nastanku imala je američka centralna banka FED. Ona je prethodno vodila najprije previše ekspanzivnu monetarnu politiku, a potom previše restriktivnu, što je uzrokovalo krizu.
