Inflacija je otprije niske kamatne stope na štednju učinila realno negativnima. Kako će reagirati hrvatski štediše koji su se dugi niz godina uspavali uz ugodno visoke realne prinose na depozite kod banaka i štedionica? Ivica Brkljača smatra da je preuzimanje više rizika jedini izlaz za one koji žele ostvariti iole značajnije realne prinose.
Hrvatska je referendumom o ulasku u EU i potpisivanjem Europskog ugovora preuzela obavezu uvođenja eura, ali konačnu odluku treba donijeti kroz stručne […]
Prije uvođenja eura treba pažljivo odvagnuti mnoge potencijalne koristi i troškove. Učinak na prinose državnih obveznica i kamatne stope tek je jedna od stvari koje treba staviti na vagu. Smanjenje njihova kolebanja pogoduje financijskoj stabilnosti i kroz to može imati pozitivan utjecaj na rast.
Tekst o odnosu javnosti prema euru i otvorenim pitanjima u vezi njegova uvođenja objavljujemo u najavi okruglog stola, prvog Labovog ekonomskog doručka koji će se pod nazivom «Euro: da ili ne?» održati u srijedu 5.7. u KIC-u na Preradovićevom trgu u Zagrebu s početkom u 9.00h
HNB se ovaj tjedan „pojavila“ na deviznom tržištu prvi put u 2017. godini i u dvije intervencije od banaka otkupila 374 milijuna […]
Najava povjerenika EK Moscovicija da će se ekonomska pravila EU promijeniti tako da euro postane “ponuda koja se ne može odbiti” prošla je ispod medijskog radara. Je li baš tako? Milan Deskar Škrbić proučio je dokument i objašnjava o čemu se radi.
Kada bismo se usredotočili samo na ciljanu inflaciju, mogli bismo zaključiti da ECB-ovi programi monetarne relaksacije, konvencionalni i nekonvencionalni, nisu polučili osobite […]
Nakon današnje preporuke Komisije da Hrvatska izađe iz Procedure prekomjernog deficita, sve je aktualnije pitanje može li Hrvatska pokrenuti proces pristupanja Europskom tečajnom mehanizmu. O tom prvom koraku Deskar Škrbić je pisao u prvom nastavku o euru, a sada predstavlja prvi dublji uvid o odnosu troškova i koristi od uvođenja eura.
Kristijan Kotarski konstruira indekse monetarnog kapaciteta i valutnog utjecaja i pomoću njih objašnjava zašto je Trump morao odustati od proklamirane radikalne verzije ekonomskog protekcionizma. Konzistentno vođenje takve politike u dugom roku ugrozilo bi dominantnu poziciju dolara u svijetu. SAD od toga ipak imaju velike koristi.
U ekonomijama kao što je Hrvatska, fiskalna i vanjska neravnoteža povećavaju rizike pojave valutnih i financijskih kriza. Ranjivi smo i zbog prelijevanja šokova iz inozemstva. Hrvatska se do sada nosila s valutnim rizicima, ali treba skrenuti pozornost na okidače valutnih kriza. One nisu nestale s povijesne scene. Samo su se pritajile. No predviđati ih je teško. Pratite podatke i pitajte trejdere.
