Eksplozija prinosa na dugoročne talijanske obveznice na sreću nije značajno utjecala na druge zemlje, ali krajnje je neizvjesno što će se sada događati jer koaliciji populista i populističke desnice uoči Europskih izbora zapravo odgovara sukob s Europskom komisijom oko proračuna čiji je deficit mnogo veći od očekivanog.
Na Ekonomskom labu je objavljen veći broj tekstova o euru, ali je većina njih bila posvećena trenutačnim zbivanjima i/ili budućnosti europodručja. Ovaj […]
Histerija zbog 7%-tnog pada vodećih burzovnih indeksa i istovremenog pada cijena obveznica nije opravdana. Zadržavanje pozitivne razlike između dugoročnih i kratkoročnih prinosa na američke državne obveznice može se tumačiti kao indikator da je za sada sve u redu, bez obzira gdje završi ova korekcija cijena dionica. Realne kamatne stope upućuju na isti zaključak.
Plenković i Marić su samo blago zaoblili vrh jedne ranije samoubilački rastuće linije poreznih i sličnih opterećenja, tako da 6 i nešto milijardi kuna ukupnih rasterećenja, koliko se spominje u službenim procjenama, ne znači da plaćamo za toliko manje nego prije, nego znači da bi nam za toliko više uzeli da su ostali oni porezni parametri koji su vrijedili na kraju 2016. A to je jedna posve druga priča.
Na današnji dan pred 25 godina tadašnji premijer Nikica Valentić objavio je anti-inflacijski program koji se još uvijek tumači kao jedan od najvažnijih i najkontroverznijih događaja u modernoj gospodarskoj povijesti Hrvatske. Da bi se shvatilo što je potom uslijedilo, treba razumjeti sve bitno što je toj objavi prethodilo. Esej koji se čita 20 minuta iz pera sudionika događaja, Velimira Šonje, tadašnjeg savjetnika Vlade Republike Hrvatske
Nevjerojatno je da do pred nekoliko godina tereti koje državni sektor nameće privatnom uopće nisu bili tema javnih rasprava u Hrvatskoj. Političari su mogli u miru raditi planove i davati obećanja. Mogli su biti sigurni da, osim par ekonomista koje nitko ne čuje, nitko neće postaviti heretičko pitanje o tome tko će sve to platiti i kakve će biti posljedice. Sada se situacija okreće.
Usporedbom Italije i Argentine može se doći do definicije južnjačkog ekonomskog populizma koji osim fiskalne neodgovornosti počiva i na korištenju novca odnosno centralne banke u dnevno-političke svrhe. Italija još nije prešla taj rubikon, no hoće li?
Brkljača prikazuje detaljne statistike o cijenama nekretnina koje su objavljene u najnovijoj i veoma opširnoj publikaciji Ekonomskog instituta Zagreb te spekulira o tome da nas postojanje ovakve statističke osnovice približava uvođenju poreza na nekretnine
U pretposljednjem nastavku ovog dijela B2B serije Bićanić i Deskar Škrbić uvode čitatelje u cjeloviti model koji opisuje interakcije između domaćeg tržišta roba i usluga, financijskog i međunarodnog tržišta. Poruka glasi da je u gospodarstvu sve povezano, a posebna pažnja je posvećena razradi koncepta ravnoteže i neravnoteže na makroekonomskoj razini
Kako priča o povratku jednog emigranta otkriva dihotomiju današnje Hrvatske – njenu neponovljivu sposobnost da privlači i odbija, njen kapacitet za dobre i loše i poteze i za političku vožnju po sredini koju je aktualni premijer doveo do savršenstva i spoznaje da su i kompromisi u nedostatku hrabrosti bolji od vožnje u krivom smjeru
