Jedan je član Izvršnog odbora Europske središnje banke na skupu u Berlinu pred nekoliko dana iznio veoma interesantne prognoze na temelju rezultata jednog modela monetarne politike. Pogledajte što se očekuje u pogledu kretanja kamatnih stopa u euro području do sredine 2020.
S Mrak bloga Marka Rakara prenosimo tekst o sličnim financijskim rezultatima javnih bilježnika i odvjetničkih društava. Iako uočava da su odvjetnici nešto više izloženi konkurenciji, autor postavlja pitanje nije li restriktivna regulacija ulaska na tržište bilježničkih i odvjetničkih usluga glavni razlog njihova, ukupno gledano, poslovnog uspjeha. Postavlja pitanje ne bi li liberalizacija pogodovala nižim cijenama
Kotarski u raspravi o Sandbuovoj knjizi pokazuje da optužbe na račun eura zapravo imaju svrhu odvraćanja pažnje šire javnosti od katastrofalnih pogrešaka nacionalnih političkih i ekonomskih elita – to su pogreške koje su se mogle izbjeći.
Koje su glavne karakteristike ovog kreditnog ciklusa, zašto se razlikuje od onog prije krize 2008. i kako znamo da je kreditna aktivnost prema poduzećima snažna iako razlike stanja kredita u bilancama kreditora ne ukazuju na taj zaključak
Brkljača je usporedio nove podatke Eurostata o cijenama u zemljama članicama i došao do zaključka da je hrana relativno skupa dok su stanovanje i zdravlje kod nas relativno jeftini. Unatoč raširenoj percepciji, cijene u hotelima i restoranima se u ovoj usporedbi ne pokazuju osobito visoke
Zašto se gospodarstva svih država kreću kroz faze uzleta – napuhavanja i silaska – ispuhavanja? Bićanić i Deskar-Škrbić u predzadnjem nastavku serije B2B (Povratak osnovama) prikazuju neke od najvažnijih teorija poslovnih ciklusa
Ovu beskrajnu zavrzlamu s propisivanjem minimalnih osnovica za plaćanje doprinosa treba riješiti uvođenjem statusa za poduzetnike koji ne žele imati plaće i plaćati doprinose, ali onda ne trebaju niti koristiti državno mirovinsko i zdravstveno osiguranje dok su u tom statusu. Takav bi sustav bio jednostavan i pravedan.
Jeste li čuli za onu teoriju da je ponuda novca određena isključivo odobrenim kreditima zbog čega kamatu nije moguće platiti (jer otkud novac za kamatu ako ga je stvoreno samo onoliko koliko ima glavnice kredita)?
Nakon predstavljanja Godišnjeg izvješća o javnoj nabavi za prošlu godinu, Tatjana Korceba-Huić piše o rezultatima ankete koja je prošle godine provedena među hrvatskim građanima, a koja je pokazala da 98% ispitanika ni približno nije u stanju procijeniti koliko država troši novca poreznih obveznika na ovaj način
Vječna tema: jesu li novac i ekonomska aktivnost povezani? Ako jesu, kako; uzrokuju li promjene novčane mase promjenu ekonomske aktivnosti ili vrijedi obratno, kao u teoriji endogenog novca, da promjene ekonomske aktivnosti uzrokuju promjenu novčane mase? I ako postoje neke pravilnosti, koliko su one podložne promjenama u vremenu? Bićanić i Deskar Škrbić u novom nastavku serijala “Povratak osnovama” traže odgovore na hrvatskim podacima
