Novac, njegova povijest, nastanak, širenje i načini kako središnje banke danas njime upravljaju, izvor je mnogih iluzija i nesporazuma. U novom nastavku serije Povratak osnovama Bićanić i Deskar Škrbić na briljantno jednostavan način objašnjavaju moderan novac. Obavezna literatura za svakoga tko o novcu želi znati više od toga koliko ima novčanica u novčaniku
Uvoz ne samo da nije problem, nego je relativno manji nego u drugim zemljama srednje i istočne Europe. Uvoz puno više potiču investicije i izvoz nego osobna potrošnja.
Nakon što je kriza u Agrokoru u toku prošle godine poremetila očekivanja na strani potražnje za kreditima i utjecala na procjene rizika […]
Što su i kako se oblikuju fiskalna pravila, kako su se mijenjala u Hrvatskoj i je li taj koncept u krizi s obzirom na upitnu političku odgovornost u slučaju njihova nepoštivanja, piše Milan Deskar Škrbić
Koje se ekonomske ideje mogu označiti liberalnima, a koje kejnezijanskima i ima li takva klasifikacija uopće smisla? Odgovor na to pitanje traži se kroz raspravu o otvorenim dilemama u pogledu monetarne i fiskalne politike te mirovinskog sustava
Nekoliko uglednih američkih i europskih ekonomista kritiziralo je monetarnu politiku koju je vodila Europska centralna banka dok joj je na čelu bio Jean-Claude Trichet 2003.-2011. Oračić prikazuje njegove odluke i njihove kritike te ocjenjuje u kojoj su mjeri potonje bile pogođene odnosno promašene.
Rumunjska je neprijeporno po mnogim ekonomskim parametrima sustigla Hrvatsku. Koji su pozitivni i postoje li negativni ekonomski aspekti iza priče o rumunjskom ekonomskom čudu, istražio je Milan Deskar Škrbić
Rastakanje socijalne države ili države blagostanja bila je, i još uvijek je, često korištena fraza. Međutim, podaci ne daju uporišta za nju. Udjel svih izdataka za socijalne transfere u BDP-u kontinuirano raste. Brkljača stoga sumnja da je teza o rastakanju države blagostanja samo poslužila interesnim skupinama da iza nje sakriju svoje uske interese
Prije deset godina američko i svjetsko gospodarstvo bila je zahvatila duboka kriza, tzv. Velika recesija. Brojni ekonomisti nastojali su objasniti njezine uzroke. Oračić prikazuje niz veoma različitih teorija o Velikoj recesiji te nalazi da izbijanje krize vremenski precizno objašnjava monetaristička teorija, dok njezino produbljivanje objašnjava kejnzijanska teorija.
Funkcija fiskalne reakcije otkriva zlatni standard fiskalne politike – njen optimum. Usporedbom stvarnog deficita proračuna i deficita iz funkcije fiskalne reakcije može se točno vidjeti narav fiskalne politike. Deskar Škrbić pokazuje da je ona u novijoj prošlosti u Hrvatskoj uglavnom bila na krivoj nozi i nije služila stabilizaciji nego produbljivanju poslovnih ciklusa
