Postoje dvije teorije zašto je vlada mlako startala u projekt uvođenja eura. Prva je komunikacijski spin. Druga je slaba procjena o tome kako zapravo ekonomski stojimo i što je sve potrebno učiniti da uđemo u europski tečajni mehanizam
Prosječna godišnja stopa inflacije harmoniziranog indeksa cijena potrošača (HICP prema metodologiji Eurostata) za 2017. zaključena je na brojci od 1,3%. Ova je […]
Kako je moguće braniti tezu koja ide protiv intuicije – da bi se euro isplatilo imati osobito u slučaju ako se eurozona raspadne, odnosno, ako se jako promijeni u odnosu na sadašnji sastav od devetnaest članica
Prije nešto više od pola godine na Labu smo objasnili kako tržišta mogu snažno reagirati na komunikaciju središnjih banaka. Tada smo podsjetili na […]
Damin gambit je otvaranje u kojem bijeli žrtvuje pješaka ne bi li poboljšao izglede u napadu na crnog. Događaji na deviznom tržištu […]
Prevelike oscilacije raspoloženja mogu biti pogubne. To je čest slučaj u kulturi koja afirmira normu jednostranog predstavljanja stvari. Inače je veoma teško […]
Štednja je važna pojedincima, obiteljima, poduzećima i državi u cjelini. Međutim, većina ljudi ne zna točno definirati štednju. Većina ljudi, ali i ekonomista, ima dvojbe o tome što utječe na štednju. U nastavku serije o povratku osnovama Bićanić i Deskar Škrbić objašnjavaju pojam i odrednice jedne od najvažnijih ekonomskih pojava.
Bolje upravljanje državnom imovinom na lokalnoj razini ima ogroman potencijal za stvaranje prostora za porezna rasterećenja i/ili poboljšanje kvalitete lokalnih javnih usluga
Eurostat je prošli tjedan objavio podatke o poreznom opterećenju u zemljama Europske unije za 2016. godinu. Prema uobičajenom pokazatelju udjela prihoda od […]
Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, koje je zabilježeno u 2015. (-0.4pp) i 2016. (-2.5pp) zasigurno je jedna od najboljih ekonomskih vijesti […]
