Inflacija se vraća uz veliku disperziju cijena
Upravo su objavljeni podaci o cijenama potrošača za travanj. Nakon gotovo tri godine deflacije, inflacija se trajno vratila. Iz podataka se mogu […]
Kategorija: Makro
Monetarna hegemonija SAD-a i budućnost dolara
Kristijan Kotarski konstruira indekse monetarnog kapaciteta i valutnog utjecaja i pomoću njih objašnjava zašto je Trump morao odustati od proklamirane radikalne verzije ekonomskog protekcionizma. Konzistentno vođenje takve politike u dugom roku ugrozilo bi dominantnu poziciju dolara u svijetu. SAD od toga ipak imaju velike koristi.
Kako se (ni)je promijenila struktura hrvatskog gospodarstva od 2008. do danas
Iako nam se ponekad može činiti kako se ništa u hrvatskom gospodarstvu strukturno ne mijenja ili se pak mijenja samo na gore, […]
Kad bikovi polome rogove: valutne krize u Hrvatskoj
U ekonomijama kao što je Hrvatska, fiskalna i vanjska neravnoteža povećavaju rizike pojave valutnih i financijskih kriza. Ranjivi smo i zbog prelijevanja šokova iz inozemstva. Hrvatska se do sada nosila s valutnim rizicima, ali treba skrenuti pozornost na okidače valutnih kriza. One nisu nestale s povijesne scene. Samo su se pritajile. No predviđati ih je teško. Pratite podatke i pitajte trejdere.
Kupovanje glasova transferima iz proračuna
U sjeni događanja na nacionalnoj političkoj sceni ispod radara bi mogle proći fiskalne malverzacije koje stranke na nacionalnoj razini vlasti izvode kako bi usmjeravale izborne ishode na lokalnoj razini. U novom tekstu za Ekonomski lab Vuk Vuković piše o rezultatima istraživanja sa kolegom Josipom Glaurdićem, nedavno objavljenom u prestižnom američkom časopisu Public Choice*. Autori su pronašli značajnu političku pristranost u alokaciji sredstava iz središnjeg proračuna lokalnoj samoupravi u Hrvatskoj.
O sastanku FED-a i važnosti komunikacije središnjih banaka
Na sastanku 3. svibnja FED-ov Odbor za otvoreno tržište (FOMC) odlučio je zadržati referentni interval kamatne stope FED-a nepromijenjenim u granicama 0,75%-1%. […]
Hrvatska i euro I: ERM 2 kao prvi korak prema eurozoni
Recentni događaji zasjenili su važnu i poticajnu vijest s početka godine o suglasnosti Vlade RH i HNB-a o potrebi za što bržim uvođenjem eura. Osim vlastitih političkih pogrešaka ne postoje druge prepreke koje bi Hrvatsku spriječile da do kraja 2022. godine uvede euro. Deskar Škrbić u prvom od dva teksta na ovu temu objašnjava proceduralne korake koji Hrvatskoj predstoje na putu do eura.
Ekonomske posljedice pucanja linije HDZ-MOST
U nekom širem poretku stvari, pucanje veze Most-HDZ ne izgleda kao osobito važan događaj. I Most i HDZ su stranke koje funkcioniraju kao koalicije različitih granskih, regionalnih i svjetonazorskih pozicija i interesa, osobito kad je riječ o gospodarstvu. Političkih preslagivanja i nestabilnosti ne treba se bojati, jer su poboljšanja fiskalne i ukupne ekonomske politike moguća i u takvim političkim razdobljima. Ona su pogodna i za raščišćavanje razlika u ciljevima i mjerama ekonomskih politika među strankama i unutar njih. No, vrijeme u kojem nestabilnost može biti dobra za ekonomsku politiku ipak je ograničeno.
Perspektive razvoja tržišta kredita
Veza između ekonomskog rasta i kredita poduzećima pojavila se zbog rasta potražnje i odgovora ponude u uvjetima oporavka. Daljnje perspektive razvoja tržišta kredita zavise o kretanju kamatnih marži, ali i o rastu kapitala poduzeća. Kreditni rast sam za sebe ne može osigurati razvoj bez bržeg razvoja tržišta kapitala.
Dignimo čaše, država nam raste
Nakon objave podatka o smanjenju deficita proračuna na 0,8% BDP-a počinje rasprava o uzrocima i značenju te brojke. Pad deficita u većoj mjeri dolazi od rasta prihodne strane proračuna. Prvi pogled na statistike o prihodima pokazuje zašto ne treba otvarati šampanjac. Hrvatska ima ozbiljan strukturni problem s razinom i strukturom državnih prihoda.