O pozadini rusko-ukrajinskoga rata: prikaz knjige Stipe Kljaića
Stipe Kljaić, Vječni Treći Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata, Zagreb: Feldman & Co., 206 str.
Kategorija: Razvoj
Nobelova nagrada za analizu uloge institucija u razvoju društva
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiku zaslužili su Daron Acemoglu, Simon Johnson i James Robinson za dokaz o važnosti institucija za društveni prosperitet. […]
Strojevi i ljudi – suradnici ili protivnici: primjena umjetne inteligencije (I)
Približno svakih desetak godina proširi se priča o nekoj novoj tehnologiji koja će u velikoj mjeri zamijeniti ljude. Tako je bilo pred […]
Uvertira u jesensko zasjedanje: što povezuje MMF, Svjetsku banku i Didiera Drogbu
Otkad je Hrvatska postala članicom Europske unije splasnuo je interes domaće javnosti, kao i oslonac hrvatskih vlada, za dvije najvažnije globalne multilateralne […]
Druga globalizacija od sredine XIX st. do 1914. i razlike spram ostalih globalizacija
Druga globalizacija prije Prvog svjetskog rata povećala je nejednakosti među državama za razliku od aktualne globalizacije. Ivo Bićanić piše o periodizaciji, sličnostima i razlikama različitih faza globalizacije, s naglaskom na drugu.
200 godina razvoja željeznice
U novom tekstu iz serije o ekonomskoj povijesti Ivo Bićanić istražuje razvoj željeznica i pronalazi šest paralela s danas otvorenim pitanjima ekonomskog razvoja: (1) slični tehnološki preduvjeti za polet jednog sektora, (2) neuspjeh tržišnih rješenja i (3) mrežni efekti, (4) jačanje uloge države, (5) važna uloga životnog ciklusa proizvoda i (6) tehnološki napredak koji izaziva strukturne deformacije
Kraj dugog 19. stoljeća: Druga industrijska revolucija
Kratku, ali za internet format veoma dugu povijest Druge industrijske revolucije Bićanić je začinio pregledom najvažnijih izuma i inovatora. Pogled u inovativnu prošlost ponekad je nužan da bolje shvatimo današnju industrijsku dinamiku. Danas se svijet možda brže mijenja nego svijet opisan u ovom tekstu.
Veliki razlaz (II)
U prvom tekstu o Velikom razlazu – razvojnom napretku Zapada spram Istoka – Ivo Bićanić je proces smjestio u razdoblje prije Prve industrijske revolucije i opisao razlaz rastom nadnica. U ovom nastavku prikazuje ulogu drugih faktora – različitih stupnjeva tržišne integracije i političke stabilnosti. Spoj tržišne integracije i političke nestabilnosti pogodovao je razvoju na Zapadu, dok je Kina imala političku stabilnost i tržišnu fragmentaciju.
Veliki razlaz (I)
Nakon što je ponudio tumačenje Malog razlaza – razvojnog ubrzanja koje je u sjeverozapadnoj Evropi nastupilo prije Industrijske revolucije – Ivo Bićanić analizira Veliki razlaz Evrope i Azije koji se dogodio približno u isto vrijeme. Ubrzanje rasta u Kini nakon 1980. i ponovno izrastanje Kine u najveće gospodarstvo svijeta, analizu privremenog silaska Kine s povijesne pozornice od 17. do 20. stoljeća čini osobito zanimljivim štivom.
Kako su velike plaće nakon epidemije kuge pokrenule moderni rast
Kako je nastalo i kada je započelo razvojno razilaženje sjevera i juga Europe? U potrazi za uzrocima još uvijek aktualne podjele sjever-jug Ivo Bićanić se vraća u šesnaesto stoljeće, mnogo prije Prve industrijske revolucije. Među objašnjenjima ističe rast dohodaka i sučeljava Allenovo objašnjenje koje počiva na plaćama s Van Zandenovim složenijim objašnjenjem koje uključuje institucije i druge uzroke.