Događaji u Venezueli i Iranu školski su primjer situacija kada prvoloptaške reakcije skrivaju puno više nego što otkrivaju. Koje su pogreške u zaključivanju prisutne – i koja je uloga EU u svemu tome?
U prvom tekstu o ovoj važnoj knjizi prikazali smo glavne ideje koje je hrvatski povjesničar Stipe Kljaić sažeo u ideji Vječnog Trećeg Rima – ruskog mesijanskog sindroma koji tu zemlju iznova određuje u opreci sa Zapadom.
Stipe Kljaić, Vječni Treći Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata, Zagreb: Feldman & Co., 206 str.
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiku zaslužili su Daron Acemoglu, Simon Johnson i James Robinson za dokaz o važnosti institucija za društveni prosperitet. […]
Približno svakih desetak godina proširi se priča o nekoj novoj tehnologiji koja će u velikoj mjeri zamijeniti ljude. Tako je bilo pred […]
Otkad je Hrvatska postala članicom Europske unije splasnuo je interes domaće javnosti, kao i oslonac hrvatskih vlada, za dvije najvažnije globalne multilateralne […]
Druga globalizacija prije Prvog svjetskog rata povećala je nejednakosti među državama za razliku od aktualne globalizacije. Ivo Bićanić piše o periodizaciji, sličnostima i razlikama različitih faza globalizacije, s naglaskom na drugu.
U novom tekstu iz serije o ekonomskoj povijesti Ivo Bićanić istražuje razvoj željeznica i pronalazi šest paralela s danas otvorenim pitanjima ekonomskog razvoja: (1) slični tehnološki preduvjeti za polet jednog sektora, (2) neuspjeh tržišnih rješenja i (3) mrežni efekti, (4) jačanje uloge države, (5) važna uloga životnog ciklusa proizvoda i (6) tehnološki napredak koji izaziva strukturne deformacije
Kratku, ali za internet format veoma dugu povijest Druge industrijske revolucije Bićanić je začinio pregledom najvažnijih izuma i inovatora. Pogled u inovativnu prošlost ponekad je nužan da bolje shvatimo današnju industrijsku dinamiku. Danas se svijet možda brže mijenja nego svijet opisan u ovom tekstu.
U prvom tekstu o Velikom razlazu – razvojnom napretku Zapada spram Istoka – Ivo Bićanić je proces smjestio u razdoblje prije Prve industrijske revolucije i opisao razlaz rastom nadnica. U ovom nastavku prikazuje ulogu drugih faktora – različitih stupnjeva tržišne integracije i političke stabilnosti. Spoj tržišne integracije i političke nestabilnosti pogodovao je razvoju na Zapadu, dok je Kina imala političku stabilnost i tržišnu fragmentaciju.
