Nakon što je ponudio tumačenje Malog razlaza – razvojnog ubrzanja koje je u sjeverozapadnoj Evropi nastupilo prije Industrijske revolucije – Ivo Bićanić analizira Veliki razlaz Evrope i Azije koji se dogodio približno u isto vrijeme. Ubrzanje rasta u Kini nakon 1980. i ponovno izrastanje Kine u najveće gospodarstvo svijeta, analizu privremenog silaska Kine s povijesne pozornice od 17. do 20. stoljeća čini osobito zanimljivim štivom.
Kako je nastalo i kada je započelo razvojno razilaženje sjevera i juga Europe? U potrazi za uzrocima još uvijek aktualne podjele sjever-jug Ivo Bićanić se vraća u šesnaesto stoljeće, mnogo prije Prve industrijske revolucije. Među objašnjenjima ističe rast dohodaka i sučeljava Allenovo objašnjenje koje počiva na plaćama s Van Zandenovim složenijim objašnjenjem koje uključuje institucije i druge uzroke.
«Mali razlaz» ili povijesna razvojna divergencija sjever-jug i «Veliki razlaz» istok-zapad ne mogu se razumjeti ako se ne razumije presudna uloga epidemije kuge u europskoj povijesti. Ivo Bićanić piše da se među različitim reakcijama na dramatičan pad stanovništva u XIV st. ističu transformacija feudalnih institucija i obitelji odnosno promjena uloge žena na tržištu rada.
Mnogi gospodarski i društveni problemi (poput aktualnog Agrokora) izviru iz povijesti i ideja o tome što je uspješno gospodarstvo. Na primjer, kada neka zemlja slabo raste, govori se da joj institucije ne valjaju. Međutim, institucije nisu jedino važno objašnjenje rasta. Ideje i relativne cijene koje određuju što se isplati raditi, a što ne, jednako su važne. Ivo Bićanić ovim tekstom postavlja pitanje kakav je odnos ideja, institucija i užih ekonomskih objašnjenja gospodarskoga rasta. Nakon «kopanja» po povijesnim dubinama bolje ćemo shvatiti što se danas događa.
