Koje zemlje su najtalentiranije za sport? Hrvatska je u Top 10

Objavljeno

Foto: Dreamstime, Tokyo free stock images

Bez ovoga se Olimpijske igre jednostavno ne mogu pratiti. Naš vodeći ekspert za ekonomiku sporta izračunao je rang sportske talentiranosti nacija koji uzima u obzir ne samo veličinu zemlje nego i diversificiranost olimpijskih postignuća sportaša

Ad
Ad

Olimpijske igre pružaju mogućnost svim nacijama svijeta da pred globalnim, milijardskim auditorijem demonstriraju svoju sportsku uspješnost. Budući da je dobro poznato da sportski uspjesi stimuliraju nacionalni ponos i osjećaj sreće, a važni su i za buduće financiranje sporta iz javnih i sponzorskih blagajni, biti što više rangiran na tablicama osvajača medalja jedno je od najvažnijih sporednih pitanja tijekom dva ljetna tjedna u kojima se Igre održavaju.

Tradicionalne ljestvice uspješnosti na Olimpijskim igrama, međutim, ne odgovaraju najpreciznije na pitanje koje su zemlje uistinu najtalentiranije za sport. One se najčešće baziraju na osvojenom broju zlatnih ili sveukupnom broju osvojenih medalja na Igrama. Budući da se zemlje svijeta dramatično razlikuju po veličini populacije, ekonomije i koječemu drugome, broj osvojenih medalja se potom često dijeli s brojem stanovnika ili BDP-om kako bi se dobio osjećaj za relativnu uspješnost zemalja.

No, postoji jedan problem.

Države se mogu ekstremno visoko popesti na ljestvicama medalja ukoliko se specijaliziraju u vrlo malom broju sportova. Primjerice, Velika Britanija iznimno je uspješna u biciklizmu na dvoranskim pistama. Nacionalna strategija poticanja ovog sporta, potvrđena izgradnjom novog velodroma u Manchesteru za Igre Commonwealtha 2002. godine, dovela je do eksplozije britanskih medalja u ovoj disciplini. Britanci su u sljedećim četirima Olimpijskim igrama osvojili nevjerojatnih 36 medalja u dvoranskom biciklizmu, od čega 22 zlatne. Takva koncentracija uspjeha u jednoj discplini može vas katapultirati vrlo visoko na ljestvici osvajača medalja. Primjerice, bez biciklističkih medalja Velika bi Britanija na Igrama 2008. u Pekingu pala s četvrtog na tek deveto mjesto najuspješnijih zemalja.

Još su ekstremniji primjer Kenija, Jamajka i Etiopija. Gledano od OI 1996. naovamo, ove tri zemlje su jedne od najuspješnijih sportskih nacija svijeta gledano po apsolutnom broju olimpijskih medalja, a još bolje gledamo li medalje per capita. Međutim, toliko su usko specijalizirane da su *sve* svoje medalje osvojile u jednom jedinom sportu – atletici. I sve to u jednom uskom skupu atletskih disciplina. Kenija je u tom razdoblju gotovo svaku od svoje 63 medalje osvojila u srednje- i dugoprugaškim utrkama, Jamajka gotovo svaku od svoje 53 medalje u sprinterskim disciplinama, a Etiopija gotovo svaku od svoje 41 medalje u dugoprugaškim utrkama.

Zbog toga sam zajedno s Johanom Rewilakom s britanskog Aston Universityja istražio koje su zemlje najuspješnije sportske nacije svijeta ako uzmemo u obzir raznovrsnost sportskog talenta, analizirajući broj različitih sportova u kojima su osvojile medalju. Time izbjegavamo upadanje u zamku da talent procjenjujemo ukupnim brojem medalja koji može biti koncentriran u samo jednom sportu, već fokus stavljamo na širinu, raznovrsnost sportskog talenta i gledamo koje zemlje su najveći sportski all-rounderi svijeta.

Jasno je da će najveće zemlje s najvećom populacijskom bazom biti i među onima koje su uspješne u najvećem broju sportova. Zbog toga smo usporedili odnos između poretka zemalja prema ukupnom broju osvojenih zemalja na šest ljetnih OI od 1996. do 2016. i poretka zemalja prema broju sportova u kojem su osvojile barem jednu medalju u navedenom periodu.

Napomena: u obzir su uzete samo zemlje koje su na OI 1996. – 2016. osvojile medalju u više od jednog sporta
Izvor: Globan i Rewilak

Očekivano, veza je vrlo snažna. U donjem lijevom kutu Slike 1. nalaze se najveće zemlje poput SAD-a, Kine, Rusije, Njemačke, UK koje su na prvim mjestima i po broju osvojenih medalja i po broju sportova u kojima su osvojile medalju. No, ono što nas zanima su odstupanja od regresijske linije. Što ste udaljeniji od pravca s gornje strane, to ste specijaliziranija sportska nacija, tj. osvojili ste medalju u manjem broju sportova nego što je to očekivano s obzirom na ukupan broj medalja koji ste osvojili. Ako se nalazite ispod pravca, to ste nacija s raznovrsnijim, diversificiranijim sportskim talentom od prosjeka, tj. osvojili ste medalju u većem broju sportova nego što bi se očekivalo s obzirom na ukupan broj osvojenih medalja.

Već na prvi pogled iskaču tri nevjerojatna outliera  – Kenija, Jamajka i Etiopija koje su među 20% najuspješnijih zemalja svijeta po ukupnom broju medalja, ali među najneuspješnijima gledamo li broj sportova u kojima su ih osvojili (samo atletika). Vrlo specijalizirane zemlje su i Indonezija (badminton i dizanje utega), Bahami (atletika – sprint) i Tajland (borilački sportovi i dizanje utega).

S druge strane spektra nalaze se zemlje koje imaju iznimno raznovrstan i diversificiran sportski talent. Zemlje poput Litve, Španjolske, Srbije, Latvije, Hrvatske ili Švedske značajno odstupaju od regresijskog pravca, što znači da osvajaju medalje u većem broju sportova nego što bi to bilo očekivano.

Španjolska je, primjerice, osvojila 100 olimpijskih medalja na ljetnim Igrama između 1996. i 2016., što ju smješta na 15. mjesto u svijetu (samo šest mjesta ispred Kenije). Međutim, tih 100 medalja osvojili su u čak 22 različita sporta, što ih smješta na četvrto mjesto po diversificiranosti sportskog talenta, čak 81 mjesto ispred Kenije. Ispred Španjolske su samo populacijsko-ekonomski giganti: SAD, Kina i Njemačka. To Španjolce čini jednom od najsportskijih nacija svijeta, no do tog zaključka ne bismo došli ako bismo promatrali ukupan broj osvojenih medalja jer po tom kriteriju oni nikada nisu bili u Top 10 zemalja tijekom analiziranog perioda.

Španjolska, međutim, sa svojih gotovo 50 milijuna stanovnika nije mala zemlja i može računati na veliku populacijsku bazu iz koje može crpiti talent. Istražili smo stoga koje su to zemlje s najraznovrsnijim talentom za sport u relativnom smislu – ovisno o veličini populacije. Kako bismo došli do tog odgovora, podijelili smo broj sportova u kojima je zemlja osvojila barem jednu medalju s brojem stanovnika i dobili omjer prikazan u Tablici 1.

Tablica 1. Top 10 zemalja s najvišim omjerom broja sportova u kojima su osvojile medalju i veličine populacije, ljetne OI 1996. – 2016.

Zemlja Broj sportova s medaljom Sportovi s medaljom Populacija (u mil.) Omjer
Island 2 atletika, rukomet 0.3 6.67
Litva 12 atletika, BMX, boks, dizanje utega, hrvanje, jedrenje, kanu, košarka, moderni pentatlon, plivanje, streljaštvo, veslanje 2.7 4.44
Latvija 8 atletika, BMX, dizanje utega, gimnastika, judo, kanu, moderni pentatlon, odbojka na pijesku 1.9 4.21
Slovenija 7 atletika, jedrenje, judo, kanu, plivanje, streljaštvo, veslanje 2.1 3.33
Estonija 4 atletika, hrvanje, judo, veslanje 1.3 3.08
Hrvatska 12 atletika, boks, dizanje utega, gimnastika, jedrenje, plivanje, rukomet, streljaštvo, taekwondo, tenis, vaterpolo, veslanje 4.1 2.93
Novi Zeland 12 atletika, BMX, dvoranski biciklizam, golf, jahanje, jedrenje, kanu, plivanje, ragbi, streljaštvo, triatlon, veslanje 4.8 2.50
Norveška 13 atletika, biciklizam, hrvanje, jedrenje, kanu, mountain bike, mačevanje, nogomet, plivanje, rukomet, streljaštvo, taekwondo, veslanje 5.4 2.41
Danska 13 atletika, badminton, biciklizam, dvoranski biciklizam, hrvanje, jahanje, jedrenje, kanu, plivanje, rukomet, stolni tenis, streljaštvo, veslanje 5.8 2.24
Švedska 16 atletika, biciklizam, golf, hrvanje, jahanje, jedrenje, kanu, mountain bike, nogomet, plivanje, rukomet, stolni tenis, streličarstvo, streljaštvo, tenis, triatlon 10.1 1.58
Napomena: u obzir su uzete samo zemlje koje su na OI 1996. – 2016. osvojile medalju u više od jednog sporta.

Izvor: Globan i Rewilak

U obzir smo uzeli samo zemlje koje su između 1996. i 2016. osvojile medalju u više od jednog sporta. Island, zemlja sa samo 300.000 stanovnika na vrhu je tog poretka jer su uspjeli osvojiti medalju u dva sporta (2000. u atletici – ženski skok s motkom i 2008. u muškom rukometu). No, to su ujedno i jedine dvije medalje koje je ova mala država osvojila u analiziranom periodu.

Zato u potrazi za istinskim relativnim šampionima sportskog talenta nastavljamo spuštajući se niže po Tablici 1. Dolazimo do (za mnoge) iznenađujuće zemlje – Litve. Ova zemlja sa samo 2,7 milijuna stanovnika osvojila je u promatranom periodu ukupno 23 medalje u čak 12 različitih sportova. To znači da Litavci na svakih milijun stanovnika osvajaju medalju u čak 4 i pol različita sporta, što je nevjerojatan uspjeh. Odmah iza Litve je jedna još manja baltička zemlja – Latvija, s 13 medalja u 8 različitih sportova na samo 1,9 milijun stanovnika.

Štoviše, promotrimo li Sliku 2., vidjet ćemo da su zemlje s najraznovrsnijim sportskim talentom u cijelom svijetu, relativno prema broju stanovnika, vrlo jasno klasterirane na sjeveru Europe – na Baltiku i Skandinaviji. Uz njih su i dvije ‘balkanske’ zemlje – Hrvatska i Slovenija, te Novi Zeland koji iz razumljivih razloga nije stao na mapu.

Slika 2. Top 10 zemalja s najraznovrsnijim sportskim talentom na svijetu, relativno prema broju stanovnika

Napomena: Novi Zeland nije prikazan na mapi radi preglednosti
Izvor: Globan i Rewilak

Hrvatska je na toj ljestvici na šestom mjestu, s 30 medalja u čak 12 različitih sportova na ljetnim Igrama od 1996. do 2016. godine. To znači da na svakih milijun stavnovnika Hrvatska osvaja olimpijsku medalju u gotovo tri različita sporta, što nas stavlja u sâm svjetski vrh po raznovrsnosti sportskoga talenta.

I u našoj analizi potvrdilo se da geografski položaj i klima imaju značajan utjecaj na raznovrsnost sportskog uspjeha, budući da klimatski uvjeti (vlaga, temperatura, padaline) značajno smanjuju mogućnost bavljenja sportom na otvorenom što se više primičete ekvatoru. Europa, ali i općenito umjereni pojas, najpovoljnija je moguća klimatska zona za bavljenje svim vrstama sportskih aktivnosti. Uz klimu, naš ekonometrijski model potvrdio je da veličina populacije, ekonomska snaga i efekt domaćinstva ostaju najznačajnije determinante kako broja osvojenih medalja, tako i raznovrsnosti uspjeha po sportovima.


Dr. sc. Tomislav Globan je izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na istoj instituciji voditelj je istraživačkog centra MacroHub. Stavovi autora ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen.