Toga davnoga datuma 23.12.2020. sve se doimalo bezazleno. Zatvaranje županija nametnulo se kao alibi-mjera. Uvođenjem zabrane napuštanja mjesta prebivališta vlast je signalizirala spremnost da nešto učini, iako je zaraza već nekoliko tjedana usporavala. Međutim, histerija među znanstvenicima, novinarima, političarima i „običnim ljudima“ poprimila je razmjere koji su ukazivali na to da se nešto mora učiniti.
Tada nitko nije mogao predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati. Točnije, očekivalo se da će nekim čudom (cjepivom, prirodnim imunitetom, dobrohotnom mutacijom…) problem sam od sebe nestati. Međutim, jednom kada zatvaranje ljudi i ograničavanje kretanja prođe kao normalna stvar svaki ambiciozni vlastodržac shvati kakav mu je moćan alat stavljen u ruke: malj sazdan od molekula straha.
U međuvremenu, u dvadeset i sedam godina koliko je prošlo od tih događaja, bilo je uspona i padova, razdoblja većeg i manjeg straha, no sada, kad se osvrnemo unazad, vidimo jasan trend: te davne 2020. sve se promijenilo. Strah je eksplodirao iz novoga ishodišta i ništa ga više nije moglo vratiti natrag; dogodilo se nešto poput kulturno-epidemiološkoga Big Banga iz kojega su nasumično izletjeli novi odnosi među ljudima, nove institucije, novi običaji, nove politike, nove ideje, novo normalno i paranormalno …
Danas, dvadeset i sedam godina kasnije, dok čitamo dnevni pregled aktualnih vijesti, možemo ih pojmiti na dva načina. Na jedan način poimaju ga oni rođeni 2010. i kasnije, a na drugi oni kojima su ostala neka druga sjećanja na ranije dane. No, oni su prestari da bi mogli išta više promijeniti.
Uhićen skijaš na vodi
Na Rabu je jučer uhićen građanin Z.M. On je, skijajući na vodi s predugim konopcem, prešao granicu između Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. Gliser koji ga je vukao zaokrenuo na samoj granici, a Z.M. je zbog dugog konopa i centrifugalne sile izbačen polukružno preko granične crte, što je snimio najnoviji policijski dron veličine muhe, kojim je upravljao nagrađivani mladi policajac A.I. Nakon uhićenja, građanin Z.M. zatočen je u podrumu Kuće rabske torte gdje očekuje suđenje.
Budućnost feudalizma
U dvorcu Veliki Tabor održan je prvi simpozij na temu Budućnost feudalizma. Sudjelovali su vodeći povjesničari i sociolozi iz Oroslavlja, Bednje, Krapine i obližnjega Ludbrega iz Varaždinske županije. Ludbreg je odlukom Župana Čačića Vječitog postao deveti sveučilišni centar sjevera Hrvatske. Time su profesori i asistenti s tamošnjeg sveučilišta stekli pravo na univerzalne znanstvene propusnice (UZP).
Najviše pažnje pobudilo je izlaganje perspektivnog zagorskog povjesničara Franje Tahija. On je dokazao da su socijalizam i kapitalizam kratkotrajne historijske zablude na neminovnome putu feudalizma kao dominantnog i dokazano superiornog društvenog uređenja koje je najbolje prilagođeno kulturi, povijesti i ljudskoj prirodi. Poznato je, naime, da je feudalizam na našim prostorima nakratko ustuknuo pred zapadnoeuropskim podvalama i eksperimentima u razdoblju od 1848. do 2020. Ipak, povratak na ispravan povijesni put započeo je nakon uvođenja zabrane prometovanja ljudi među hrvatskim županijama na historijski datum 23.12.2020. Taj datum i danas slavimo kao Dan Hrvatske Samodostatnosti.
Stožer: odlučno ne županijskim carinarnicama!
Stožer je jučer održao svoju 4637. sjednicu. Nakon konzultacija s članovima Znanstvenoga savjeta upućena je oštra kritika separatističkim snagama u županijama čiji su građani i politički predstavnici pogrešno protumačili županijsko zatvaranje započevši s pripremama za podizanje carinarnica. Takvi potezi mogu ugroziti međužupanijske lance prioritetne nabave. Iako protok ljudi nije dozvoljen, isto je dozvoljeno rijekama, potocima, cestama, pticama, medvjedima (samo između Primorsko-goranske i Ličko-senjske) i lopatarima (veći broj županija). Za životinje s manje od 20kg težine prolaz je slobodan. Po okončanju postupka pred Ustavnim sudom bit će razriješena i višegodišnja dilema o tome kako se odredbe o županijskom zatvaranju primjenjuju u zračnom prijevozu.
Uvodi se indeks županijske samodostatnosti
Šesnaest od dvadeset županija plus grad Zagreb odlučilo je napustiti BDP kao arhaičan indikator gospodarske aktivnosti. Osam županija odlučilo je prijeći na indeks županijske sreće (uvodi se izvorna verzija i verzija korigirana za efekt učinaka antidepresiva). Drugih osam županija koristit će Indeks županijske samodostatnosti (IŽS) kao glavni pokazatelj razvoja. Prema riječima direktora županijskog Zavoda za statistiku Virovitičko-podravske županije koji je imenovan koordinatorom skupine druge osmorice, „… Još uvijek nas brine velik uvoz kukuruza, mesa i jaja iz Međimurske županije te s područja Baranje. Vjerujemo da će naš Indeks županijske samodostatnosti olakšati identifikaciju džepova djelovanja uvoznog lobija i pospješiti strukturne reforme lanaca nabave u pravcu poticanja domaće proizvodnje radi osiguranja potpune županijske samodostatnosti, što je prvenstveni interes stanovnika naše županije.“
Nove Županijske razvojne banke
Nakon Dubrovnika, i Split i Zadar dobili su svoje Županijske razvojne banke, i to nakon što je Hrvatski Sabor na online konferenciji prošloga mjeseca usvojio Zakon o Županijskim razvojnim bankama (NN 17/47). Prvi direktor splitske ŽRB, umirovljeni prof.dr.sc. Željko Kerum, kazao je kako je riječ o važnom iskoraku za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije. Očekuju se subvencije kamatnih stopa na poduzetničke kredite za obrtni kapital od 20 do 30 godina dok kriza ne prođe, tako da će kamatna stopa za krajnje korisnike iznositi između -17,5% i -23,7%, ovisno o stupnju rizika poduzeća. Zamolili smo splitske i zadarske udruge poduzetnika i obrtnika da komentiraju ovu obećavajuću mjeru, no tamo se unatoč opetovanim pozivima nitko nije javljao na telefon.
Pozdravljen razvoj autonomnih teritorijalnih cjelina u Istri
Istra je oduvijek najnaprednija hrvatska županija kada je u pitanju težnja za autonomijom. Stoga ne čudi da se realizacija Nacionalne strategije lokalizacije lockdowna najbrže odvija upravo u Istri. Kao što je poznato, Istarska županijska skupština je nakon prethodne suglasnosti Hrvatskoga Sabora još davnoga datuma, 1.1.2021. prva dopustila formiranje takozvanih Autonomnih Teritorijalnih Cjelina (ATC) na koje su preneseni mandati županija uključujući i obavezu nepropuštanja protoka ljudi (robe mogu tu i tamo, a protok kapitala je poželjan). Buzet je osma ATC koja je proglašena u Istri, nakon što je Labinska Republika obnovljena nakon kraćeg prekida od 1921. do 2021., a za njom su slijedile Pulska Enklava, Barbanska Oaza, Pazinska Cjelina, Rovinjsko Carstvo, Porečki Okrug, Umaški Teren i Buzetsko Vojvodstvo. U Istri se napeto očekuju odluke Vodnjana (priključiti se Puli ili proglasiti vlastitu autonomiju) i Buja (oni su uvjerljivo samodostatni, samo sporo odlučuju).
Obilježena obljetnica Bitke kod Zrća
Predstavnici Ličko-senjske i Zadarske županije susreli su se na distanci kako bi obilježili dvadesetu godišnjicu nesretne Bitke kod Zrća. U toj bitci Pažani i Novaljci nasrnuli su jedni na druge, ali ne zbog različitih registarskih oznaka na automobilima na istome otoku ili sporosti suda u Pagu, što su bili tradicionalni uzroci razmirica dvaju gradova, nego zbog nesporazuma oko mlade Julije (iz Novalje) i Roka (iz Paga). Podsjetimo: davne 2027. Roko i Julija kršili su lockdown nalazeći se u šumarku kraj Zrća, upražnjavajući tjelesni odnos bez prethodno pribavljenih propusnica i dopusnica lokalnih stožera civilne zaštite. Tada su otac Roka s jedne strane i otac Julije s druge strane okupili ratoborno raspoložene sugrađane, optuživši one druge za nesretnu zarazu mladih ljubavnika (što je, ujedno, bila posljednja zaraza bolešću COVID-27 zabilježena na otoku). U puku poznata i kao Bitka paških dronova, Bitka kod Zrća trajala je punih šest sati u noći s 15. na 16. lipnja 2027., u vrijeme dok su ljudi još bili nervozni zbog zatvaranja. Znanstveni savjet tada se još nije bio dosjetio da je država dužna građanima besplatno dijeliti antidepresive (kao što znamo, ta praksa je uvedena tek 2031.). Predstavnici oba grada i županije postigli su potpunu suglasnost da se takva tragedija više ne smije ponoviti. Trajan mir će se postići poštivanjem protuepidemijskih mjera i odluka nacionalnog i lokalnih stožera, ali i organizacijom skraćenih lanaca dobave antidepresiva. Nakon obilježavanja godišnjice Bitke, predstavnici županija pozdravili su se tradicionalnim pozdravom „Sljedeća dva tjedna su ključna“ i zapjevali novu hrvatsku himnu „Zajedno smo i kad nismo“. To je prvi put da je naša nova himna izvedena na otvorenom, izvan online aplikacije Hrvatskoga Sabora, čiji je razvoj trajao dvadeset godina i koštao gotovo bilijun eurokuna. Napor se isplatio, jer Hrvatska više ne ovisi o Zoomu, Teamsu, Webexu i sličnim infoimperijalističkim podvalama. Sjetimo se izjave našega najvećeg premijera, Georga Ilidobrića koji je još 2032. kazao: „Samodostatnost u području informacijskih tehnologija krajnji je cilj našega ne samo gospodarskog nego i ukupnog društvenog razvitka. Postizanje informacijske samodostatnosti Hrvatsku će uvrstiti uz bok vodećih zemalja slobodnoga svijeta. To treba biti zajednički cilj svih dobronamjernih i domoljubno orijentiranih građana Lijepe naše!“
Novi soj?
Znanstveni savjet je na jučerašnjoj sjednici razmatrao rezultate istraživanja novoga soja virusa SARS-COV-2735-bit, koji se prvo pojavio u Švedskoj. Za razliku od prijašnjih mutacija, 2735-bit može se širiti prijelazom sa čovjeka na pametni telefon i obratno, što ga čini najopasnijim humano-računalnim virusom u povijesti. Građani su pozvani na pojačan oprez i korištenje telekrana uz uključivanje spikera i zadavanje naloga glasom, kako bi se izbjeglo prinošenje uređaja blizu lica. Dezinfekcija ruku nakon diranja telekrana je obavezna i strogo se nadzire. Ako mjere informatičke distance neće dati rezultata, razmatra se mogućnost uništenja svih telekrana i prijelaz na komuniciranje uz pomoć goluba-pismonoša. Još uvijek se istražuje golublji imunitet jer, kao što je poznato, golubovi su se pokazali potpuno imuni na sve dosadašnje mutacije koronavirusa, a razlozi i dalje ostaju velika znanstvena tajna.