Ekonomski lab
Dolar za euro se zadnjih mjeseci kretao uglavnom u rasponu između 1,23 i 1,24. Jednom je probio iznad, jednom ispod tih granica, ali brzo se vraćao i interval se doimao čvrsto zadan. Međutim, pokret u pravcu jačanja dolara koji se dogodio u drugoj polovici travnja ima karakter proboja donje granice (oko 1,22) intervala. Najjači dolar… Nastavi čitati "%s"
Kako je moguće braniti tezu koja ide protiv intuicije - da bi se euro isplatilo imati osobito u slučaju ako se eurozona raspadne, odnosno, ako se jako promijeni u odnosu na sadašnji sastav od devetnaest članica … Nastavi čitati "%s"
Kada se pred mnogo godina kod nas u kući postavilo pitanje uvođenja eura, moje tada jedanaestogodišnje dijete slušalo je raspravu i odjednom uzviknulo: «Tata, ti nisi normalan!». Djetetu nije išlo u glavu kako se neka država može odreći svoga novca. Nisu svi strahovi od eura bezrazložni. O njima treba detaljno raspravljati.… Nastavi čitati "%s"
Na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora Europske središnje banke odlučeno je da će se program kvantitativnog popuštanja u smanjenom obujmu nastaviti i u 2018. Podsjetimo, program je dugo počivao na 80 milijardi mjesečne kvote otkupa vrijednosnica, zatim je u toku ove godine kvota smanjena na 60 milijardi eura, a sada je najavljena kvota od 30 milijardi… Nastavi čitati "%s"
Daniel Hinšt je na Labu detaljno analizirao rezultate nedjeljnih izbora u Njemačkoj i raspravio moguće opcije u formiranju nove vlade ekonomski najjače članice EU. Međutim, osim politološke analize korisno je promatrati i kako tržišta ocjenjuju ishod ovih izbora. U tom kontekstu „grafikonom dana“ bismo mogli proglasiti grafikon koji prikazuje kretanje tečaja eura u odnosu na… Nastavi čitati "%s"
Mogu li centrale banke upravljati novčanom masom u gospodarstvu? U nedavno objavljenom tekstu Darka Oračića pretpostavljeno je da mogu. Velimir Šonje odgovara na to prikazom transmisijskog mehanizma monetarne politike. Objašnjava zašto takva pretpostavka o moćima centralnih banaka nije realna.… Nastavi čitati "%s"
Kako smo pisali na Labu prošli tjedan, Europska središnja banka (ECB) nije donijela nikakvu konkretnu odluku vezanu uz zaoštravanje monetarne politike usporavanjem programa otkupa vrijednosnica. Prema svemu sudeći, više detalja o budućim potezima možemo očekivati u listopadu. Iako većina analitičara očekuje da će Draghi smanjiti obujam otkupa vrijednosnica od siječnja 2018., još uvijek traje rasprava… Nastavi čitati "%s"
Kada je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi pred nekoliko mjeseci najavio da će najesen nastaviti sa slabljenjem programa kvantitativnog popuštanja monetarne politike, promatrači su očekivali da bi se to moglo dogoditi u rujnu. Iako se najavljeno nije dogodilo na jučerašnjem sastanku ECB-a, euro je dodatno ojačao. Tržišta vjeruju Draghievoj najavi da će se obećano… Nastavi čitati "%s"
Oračić piše da je eurozona u prethodnom razdoblju bila obilježena velikim oscilacijama rasta realne domaće potražnje. Iza toga su stajali monetarni čimbenici i promjene cijena energenata. Monetarna politika u predstojećem razdoblju zavisit će o kretanju probuđene inflacije.… Nastavi čitati "%s"
Iako ne predstavlja eksplicitni cilj monetarne politike ECB-a, nije nepoznanica da ekonomski rast predstavlja važan faktor koji utječe na odluke njezinog Upravnog vijeća. Međutim, često se zaboravlja da ECB vodi politiku na širokom monetarnom području koje obuhvaća velik broj različitih država. Europske zemlje, zbog različitih kratkoročnih šokova ili strukturnih faktora, mogu bilježiti vrlo različite stope… Nastavi čitati "%s"