U ovotjednom pregledu o: robnoj razmjeni RH s inozemstvom, novom poskupljenju struje, najavljenom AI data centru u Novoj Gradiški vrijednom 400-450 milijuna eura, novom poslu Dalekovoda u Sj. Makedoniji i KONČAR D&ST-a u Velikoj Britaniji, Belupovoj prodaji Ljekarni Deltis Pharm, novom rastu plaća zaposlenika Konzuma, FED-ovoj odluci da ponovno spusti kamatne stope i pokrene novi program povećanja likvidnosti u sustavu, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prema prvim rezultatima DZS, hrvatski robni izvoz porastao je za 5,9 posto od siječnja do listopada ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz porastao za 3,8 posto. Zbog veće „baze“ uvoza, saldo robne razmjene je ostao na praktički istoj razini u prvih 10 mjeseci odnosno bio je u minusu za 16,3 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do listopada 2025. bila je 56,2%.
- Od Nove godine ponovno poskupljuje struja za građane i poduzeća, ovaj put zbog naknade za korištenje mreže koja će se povećati u prosjeku za 13,5 posto. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) odobrila je HEP-u povećanje naknade za korištenje mreža, a prema izračunima HERA-e prosječni račun kućanstava za struju od Nove godine bit će veći za 1,8 eura mjesečno ili ukupno 22 eura godišnje. Dakle, ukupno poskupljenje el. energije neće biti 13,5% – toliko poskupljuje naknada za korištenje mreže, a koja je samo jedna od stavki računa.
- Hoće li se u Hrvatskoj uskoro graditi AI podatkovni centar od 50 megavata? Ako je suditi prema predugovoru koji su potpisali predstavnici Nove Gradiške i tvrtke NEOIX PLC iz Londona, hoće. Na web stranici Nove Gradiške stoji kako je Grad Nova Gradiška zaključio predugovor s tvrtkom NEOIX PLC o ulaganju u Industrijskoj zoni Nova Gradiška za izgradnju AI Data centra snage 50 MW, a procijenjena vrijednost investicije je 400–450 milijuna eura. Rok za zaključivanje ugovora i početak radnji na realizaciji investicije je početak svibnja 2026. jer investicija takve vrste zahtijeva pribavljanje određenih suglasnosti i jamstava kao preduvjet za realizaciju, navodi se u objavi.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Grupa KONČAR je obavijestila investicijsku javnost kako je Nadzorni odbor društva na prijedlog Uprave usvojio konsolidirani plan poslovanja Grupe KONČAR za 2026. godinu. Plan za sljedeću godinu temelji se, kažu, na odličnom stanju ugovorenih poslova (backlogu), koji će prema procjenama do kraja godine dosegnuti iznos veći od 2,5 milijarde eura. Ukupni prihodi Grupe KONČAR u 2026. godini planirani su u iznosu većem od 1,4 milijarde eura, a izvoz će i dalje dominirati u prihodima od prodaje proizvoda i usluga. Pojedinačno po zemljama najznačajniji izvoz planira se u Njemačku, Švedsku, Nizozemsku i Norvešku. U 2026. planira se nastavak investicijskih aktivnosti i to ulaganjima u povećanje i modernizaciju proizvodnih, tehnoloških i operativnih kapaciteta, daljnju digitalizaciju i razvoj održivih tehnologija primarno u energetici i transportu. Planirani CAPEX iznosi preko 140 milijuna eura.
- Dalekovod je objavio kako je potpisao ugovor u Sjevernoj Makedoniji vrijedan 19,7 milijuna eura. Kao nositelj konzorcija u sastavu Dalekovod d.d., ELNOS BL d.o.o. Banja Luka i Kodar Energomontaža d.o.o., Dalekovod je potpisao ugovor s AD MEPSO, državnom kompanijom za prijenos električne energije iz Sjeverne Makedonije. Riječ je o važnom infrastrukturnom projektu kojim se osigurava dugoročna stabilnost elektroenergetskog sustava u široj regiji. Ugovoreni posao obuhvaća isporuku i izgradnju 400 kV dalekovoda od 400/110 kV TS Bitola 2, preko 400/110 kV TS Ohrid, do granice između Sjeverne Makedonije i Albanije. Nova transformatorska stanica Ohrid je trenutačno u izgradnji, a izvođač je KONČAR d.d. Planirani rok završetka radova je sredina 2028. godine.
- KONČAR D&ST dobio je novi ugovor na tržištu Velike Britanije za isporuku srednje energetskih transformatora, vrijedan preko 15 milijuna eura. Realizacija pojedinih isporuka se očekuje u razdoblju 2028. do 2030. godine, a opseg radova uključuje projektiranje, proizvodnju, ispitivanje, isporuku, istovar i montažu transformatora. U obavijesti na Zagrebačkoj burzi ističu kako ovaj ugovor predstavlja nastavak nastupa tvrtke KONČAR D&ST na tržištu Velike Britanije te potvrdu pozicije jednog od vodećih proizvođača na segmentu srednje energetskih transformatora i ključnog aktera u modernizaciji i izgradnji elektroenergetske infrastrukture Europe.
- Podravka je objavila da Belupo prodaje Ljekarne Deltis Pharm (radi se o devet ljekarni) lancu Farmacia u vlasništvu Atlantic Grupe. Vrijednost transakcije je 10,9 milijuna eura, uključujući kupoprodajnu cijenu i planirana ulaganja Farmacije u petogodišnje strateško partnerstvo s Belupom. Prodaja je dio strategije preusmjeravanja Belupa na osnovnu djelatnost i jačanje farmaceutskog portfelja, dok Farmacia preuzima ljekarne uz obvezu zadržavanja zaposlenika. Zaključenje pregovora i realizacija transakcije očekuju se do kraja siječnja 2026. godine. Nakon izlaska iz ljekarničkog poslovanja, Belupo nastavlja s provedbom strategije razvoja do 2030. godine, s ciljem pozicioniranja kao vodećeg europskog stručnjaka u dermatologiji te snažnog regionalnog igrača u području OTC (bezreceptnih) proizvoda, kardiologije, psihijatrije i neurologije. U sklopu tog plana predviđene su investicije u iznosu od 36 milijuna eura, usmjerene na jačanje proizvodnih i logističkih kapaciteta te razvoj Centra izvrsnosti za dermatologiju.
- Konzum ponovno diže plaće svojim zaposlenicima od Nove godine: sa Sindikatom trgovine Hrvatske potpisali su kolektivni ugovor koji od 1. siječnja 2026. donosi rast plaća, veću božićnicu i transparentniji obračun primanja. To je treće povećanje plaća u Konzumu u razdoblju od 12 mjeseci, nakon ranijih povećanja 1. siječnja i 1. svibnja 2025. godine, kažu u toj kompaniji. Novim kolektivnim ugovorom od siječnja 2026. rastu osnovne plaće radnih mjesta u operacijama za dodatnih 100 eura bruto, dok minuli rad postaje dio osnovne plaće pa se svi dodaci obračunavaju na višu osnovicu. Božićnica raste s 230 na 360 eura već ove godine, a radnici zadržavaju prava poput uskrsnice, regresa, dara za dijete, naknade za topli obrok, jubilarnih nagrada i solidarne pomoći.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- U trećem tromjesečju 2025. godine, 49,3% neto proizvedene električne energije u EU dolazilo je iz obnovljivih izvora energije, što je povećanje od 3,8% u odnosu na isto tromjesečje lani. Podaci Eurostata pokazuju kako je među zemljama EU-a, u trećem tromjesečju 2025. Danska s 95,9% imala najveći udio obnovljivih izvora u neto proizvedenoj električnoj energiji, slijedi Austrija (93,3%) te Estonija (85,6%). Najniži udjeli obnovljivih izvora zabilježeni su na Malti (16,6%), Češkoj (19,7%) i Slovačkoj (21,1%). Hrvatska se s udjelom od preko 70% nalazi među skupinom zemalja s najvećim udjelom obnovljivih izvora u neto proizvedenoj električnoj energiji.
Slika 1. Udio obnovljivih izvora u neto proizvedenoj električnoj energiji u EU u trećem tromjesečju
- Američki FED odlučio je i treći put zaredom spustiti kamatnu stopu za četvrtinu postotna boda, na raspon 3,5 do 3,75 posto. Kao što je bilo očekivano, odluka nije donesena jednoglasno: od 12 članova FOMC s pravom glasa, 9 je glasalo za ovu odluku, a 3 su bila protiv (dva člana su glasala protiv daljnjeg rezanja kamatnih stopa, a jedan je htio veće rezanje za 50 b.b.). Međutim, famozni dot plot nam je otkrio kako među članovima FOMC koji trenutačno nemaju pravo glasa (rotiraju se svako toliko) još 4 člana ne bi glasala za ovu odluku, tako da se zapravo 6 od 19 članova FOMC zalagalo da se kamatne stope ostave gdje su bile. Razlozi ovakve podijeljenosti su jasni: inflacija je i dalje iznad priželjkivane razine i ne kreće se u željenom smjeru, dok tržište rada na očigled slabi. Powell je ovako objasnio zašto je Fed odlučio sniziti kamatne stope već sada, umjesto da pričeka do siječnja: „Američko gospodarstvo od travnja je bilježilo rast zaposlenosti od oko 40 tisuća radnih mjesta mjesečno, no zbog precjenjivanja podataka (karakterističnih za prve procjene) stvarni bi trend mogao upućivati čak na neto gubitak od približno 20 tisuća radnih mjesta mjesečno. To ne ostavlja dojam pregrijanog gospodarstva koje bi stvaralo inflatorne pritiske karakteristične za Phillipsovu krivulju.“
- Da je Powell u pravu po pitanju pogoršanja tržišta rada, pokazuju i podaci ADP-a koji prate kretanje zaposlenosti u privatnom sektoru. U studenom je ponovno došlo do pada novootvorenih radnih mjesta te je tromjesečni prosjek po prvi put nakon dugo vremena zagazio u negativni teritorij.
Slika 2. Zabrinjavajući trend na američkom tržištu rada
Izvor: Haver Analytics, Edward Jones
Zbivanja na Wall Streetu
- Volatilna trgovina i mješovita izvedba dioničkih indeksa obilježila su prošli tjedan. S&P 500 je dosegao nove rekordne razine u četvrtak, no zbog pada u petak tjedan je završio u minusu od 0,6%. Dow je također dosegao nove rekordne razine, no tjedan je završio u plusu od 1%. Nasdaq je pak zabilježio minus od 1,6% i daleko je još od vrhunca zabilježenog krajem listopada, dok je Russell 2000 (small-cap indeks) završio u plusu od 1,2% i također je dosegao nove rekordne razine u četvrtak.
- Osim ranije spomenutog rezanja kamatnih stopa, rastu dionica na rekordne razine u četvrtak potaknula je još jedna odluka FED-a: počevši već od petka, FED je ponovno krenuo kupovati državne trezorske zapise! Kupovat će 40 milijardi dolara trezorskih zapisa mjesečno, navodno samo do travnja. Odbili su to nazvati novim kvantitativnim popuštanjem (QE) zbog toga što neće kupovati dugoročne obveznice jer cilj nije stimuliranje gospodarstva. Svrha ove kupnje kratkoročnih trezorskih zapisa (T-bills) je stabiliziranje likvidnosti i sprječavanje naglih skokova kratkoročnih kamatnih stopa. Drugim riječima, radi se o tehničkoj operaciji za „podmazivanje” sustava i povećavanje rezervi banaka kako bi se u ovom razdoblju do travnja, kada uobičajeno dolazi do velikog odljeva novca s osobnih i poslovnih računa zbog plaćanja poreza, spriječili mogući poremećaji na novčanom tržištu. Bilanca FED-a će očito opet krenuti rasti, ali nije pravi QE. Neki komentatori su zbog toga ovo već prozvali „not QE, QE“.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, u ponedjeljak se objavljuju podaci o izdanim građevinskim dozvolama u listopadu te detaljniji podaci o kretanju inflacije u studenome, dok su u petak na rasporedu podaci o prosječnim plaćama i broju zaposlenih u studenome. U europodručju se očekuje objava većeg broja podataka: o industrijskoj proizvodnji, trgovinskoj razmjeni, potrošačkom sentimentu, indeksima menadžera nabave, a u četvrtak zasjeda i Upravno vijeće ECB-a (na kojem se ipak ne očekuje promjena ključnih kamatnih stopa). U SAD-u se također očekuje „naramak“ raznih objava, od (zbog shutdowna odgođenih) jobs reporta za listopad i studeni, preko kretanja u maloprodaji u listopadu do CPI reporta za studeni (i pregršt drugih). Pred nama je uistinu tjedan bogat raznim makroekonomskim objavama.
_______________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Tko će raditi sutra? Prostorna anatomija hrvatskoga radnog kontingenta (Nikola Šimunić)
- Stoljetne obveznice – vrijedne lekcije ekstrema (Mario Gatara)