Hrvatska «za deset»: ako zarađujete više od 10,000 kuna na mjesec, spadate u gornjih 10%

Ivica Brkljača analizirao je najnovije podatke DZS-a o raspodjeli plaća nakon ispravka algoritma za izračun medijana i ustanovio neke zanimljive trendove i pravilnosti o temi koja svakoga zanima – koliko tko zarađuje u Hrvatskoj.

Ad
Ad

Državni zavod za statistiku (DZS) prošli tjedan je objavio nove podatke o prosječnim neto i bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama. Plaće i u 2019. nastavljaju s rastom: prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2019. iznosila je 6.400 kuna, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno više za 3,4%, a realno za 3,2%. Prosječna bruto plaća iznosila je 8.670 kuna, što je u odnosu na isti mjesec 2018. nominalno više za 3,7%, a realno za 3,5%.

Medijalna neto plaća za siječanj 2019. iznosila je 5.553 kune, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.244 kune. (Podsjetimo, medijalna plaća pokazuje kako 50% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od tog iznosa (medijana), a 50% zaposlenih prima jednaku ili veću od tog iznosa.)

Međutim, ono što je najzanimljivije jest da su po prvi put objavljeni podaci o mjesečnim plaćama prošireni skupom pokazatelja o kvartilima i decilima plaća. Dakle, dostupne su nam detaljnije informacije o distribuciji samih plaća. Druga novost je da je pri izračunu ovih pokazatelja ujedno provedena provjera izračuna medijalnih plaća te su iste, zbog naknadno uočene programske pogreške, sada revidirane.

Valja pohvaliti DZS radi pružanja detaljnijih informacija o distribuciji plaća (koji od sada postaju dio redovite objave), kao i detektiranju i ispravljanju pogreške kod izračuna medijana. Naime, osobno sam u nekoliko navrata (neformalnim putem) vodstvu DZS ukazivao na neobično veliku oscilaciju medijalne plaće iz mjeseca u mjesec, dok je prosječna plaća istodobno pokazivala znatno stabilnije kretanje. Najveća je razlika bila u izvještaju za listopad i studeni prošle godine, kada je medijalna plaća u studenom bila preko 900 kuna veća u odnosu na listopad, a prosječna plaća istodobno blago pala za 14 kuna. To je očito bio povod da se detaljno ispita gdje je došlo do pogreške.

Revidirani podaci pokazuju da je medijalna plaća ipak rasla u skladu s prosječnom plaćom (slika 1.). Tako je u posljednje 3 godine prosječna neto plaća porasla za 754 kune ili 13,4%, a medijalna neto plaća za 608 kuna ili 12,3%.

Slika 1.

Izvor: DZS

Što se tiče distribucije plaća, u tablici 1 vidimo distribuciju plaća prema kvartilima. Kvartili su granice segmenata distribucije, koji ju dijele na jednake dijelove, u ovom slučaju četiri. Kvartilne mjesečne neto i bruto plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na četiri jednaka dijela nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 25% plaća zaposlenih (to je prvi ili donji kvartil), 50% plaća zaposlenih (to je drugi kvartil ili medijan), 75% plaća zaposlenih (to je treći ili gornji kvartil) i 100% plaća zaposlenih (četvrti kvartil). Po definiciji, četvrti kvartil je najviša plaća u državi i DZS ne izvještava taj podatak.

Tablica 1. Distribucija neto i bruto plaća prema kvartilima za siječanj 2019.

Izvor: DZS

Podaci u tablici 1 govore da je 25 posto zaposlenih u Hrvatskoj u pravnim osobama u siječnju ove godine imalo neto plaću 4.208 kuna ili manju; dodatnih 25 posto zaposlenih je imalo neto plaću između 4.208 kuna i 5.553 kune; još 25 posto zaposlenih između 5.553 kune i 7.500 kuna, a 25 posto zaposlenih imalo je neto plaću veću od 7.500 kuna.

Ovdje napomenimo kako su u ovim podacima obuhvaćeni zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Republike Hrvatske, a nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama i zaposleni osiguranici poljoprivrednici. Isto tako, ako je zaposlenik u obračunskom razdoblju imao manje od 80 plaćenih sati rada, tada njegove isplate nisu uključene u obradu. Sve to valja imati na umu pri tumačenju ovih podataka.

Još je zanimljivije pogledati distribuciju plaća prema decilima. Decilne plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10% (prvi decil), 20% (drugi decil), 30% (treći decil), 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% (deseti decil) plaća zaposlenih.

Tablica 2. Distribucija neto i bruto plaća prema decilima za siječanj 2019.

Izvor: DZS

U tablici 2 vidimo da je 10 posto zaposlenih u pravnim osobama u siječnju ove godine imalo mjesečnu neto plaću 3.296 kuna ili manju. Ako znamo da je u siječnju u pravnim osobama bilo 1.186.589 zaposlenih, to znači da je oko 119 tisuća ljudi radilo za plaću manju od 3.300 kuna.

S druge strane, isti je broj zaposlenih imao mjesečnu neto plaću iznad 10 tisuća kuna (deseti decil). Drugim riječima, u Hrvatskoj spadate u top deset posto ako zarađujete iznad 10 tisuća kuna neto mjesečno.

Zanimljivo je pogledati i dinamiku kretanja plaća po decilima od 2016. Na slici 2 vidimo kako su plaće na svim razinama značajno i kontinuirano rasle.

Slika 2.

Izvor: DZS

Zapravo, gledano u postotku, u posljednje 3 godine (od siječnja 2016. do siječnja 2019.) najviše su porasle najniže plaće. Primjerice, plaće u najniža dva decila porasle su za oko 23 posto, a u najvišim decilima za oko 11 posto (tablica 3).

Tablica 3. Nominalni rast neto plaća u posljednje 3 godine

Izvor: DZS

Ovi podaci potvrđuju kako nema govora o porastu dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj, a o čemu smo na Labu već pisali. Možda globalna hajka na nejednakosti u nekim zemljama ima smisla, ali u Hrvatskoj stvari stoje drugačije.

Na kraju spomenimo i kako su pristigli konačni podaci o broju zaposlenih u 2018. Prema konačnim podacima, prosječan broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama (u koje se ne ubrajaju obrtnici, poljoprivrednici i slobodne profesije) u 2018. iznosio je 1.214.792, što je u odnosu na 2017. porast za 1,6%. Tako je u 2018. prosječno bilo zaposleno 19.405 osoba više nego u 2017.

To je nastavak trenda iz 2017. u kojoj je također zabilježen rast zaposlenih od 1,6% u odnosu na prethodnu godinu. Na Labu smo također više puta pisali o razlici privremenih i konačnih podataka, zašto treba s oprezom uzimati privremene podatke te kako ispravno tumačiti podatke kod analize trenda zaposlenosti.