Velimir Šonje

Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
Biznis, Konkurentnost

Agrokor prvi dio: veličina i ekonomski učinak

Drama u i oko Agrokora otvorila je tri bitna pitanja: (1) koliko je koncern uistinu velik i kako utječe na hrvatsko gospodarstvo; (2) kako je moguće biti u pravnom vakuumu toliko dugo da to potakne donošenje posebnoga zakona po hitnom postupku i (3) jesu li u pravu oni koji pišu o kraju tajkunskog modela privilegiranih poduzetnika? Kriza koncerna je na početku, što ostavlja dovoljno vremena za dublje promišljanje o ovim temama. Prva tema je o stvarnoj veličini i utjecaju. Agrokor jest velik i važan, ali je manji od procjena iznesenih u javnosti na početku krize.

Financije, Ljudi, Tržišta

A-B-C mirovinske reforme iz Klarine perspektive

Većina mladih ljudi odabir mirovinskoga fonda prepušta nasumičnom rasporedu. Isti obrazac ponašanja ponovio se kada su osiguranici u drugom stupu imali prigodu odabrati rizičniji fond A, nisko rizičan fond C, ili fond umjerenog rizika B. Pasivnost osiguranika ukazuje na problem. Mogao bi biti povezan s niskom financijskom pismenošću, nesklonošću riziku i/ili nezainteresiranošću osiguranika za daleku financijsku budućnost.

Biznis, Fiskalna politika, Konkurentnost, Novac i bankarstvo, Povijest, Svijet, Tržišta

Kako je Trump prelio čašu

Kako je Trump prelio šašu

Nakon imenovanja Teda Mallocha ambasodorom SAD-a pri EU i nakon njegove usporedbe Europske unije sa SSSR-om, postavlja se pitanje postoje li razlozi zbog kojih se u Trumpovom timu razmišlja o aktivnom razaranju institucija EU. Boje li se oni Europe? S obzirom na merkantilistički mindset, moguće je da u Washingtonu od 20. siječnja 2017. stanuje strah zbog zaostajanja američke produktivnosti i gubitka dominacije dolara u svijetu.

Biznis, Konkurentnost

Hrvatski BDP može rasti 4-5% godišnje, ali neće

U trećoj godini rasta nakon duge krize Hrvatska može rasti po stopi od 4% do 5% godišnje, ali vjerojatno neće. Glavni politički akteri još uvijek ne razumiju kako je i zašto došlo do oporavka i što je potrebno učiniti da se on ubrza. Kada bi se pokrenuo ozbiljniji program privatizacije i razvoja tržišta kapitala, hrvatska stopa rasta bi uz malo sreće mogla prijeći 5%. Razlika između ostvarenog i mogućeg rasta, premda hipotetička, predstavlja mjeru ekonomskog neuspjeha kada gospodarstvo raste.