Kako stvarno izgleda prijedlog državnog proračuna, što se krije u njegovim pretpostavkama i kako bi izgledalo točno obrazloženje prijedloga državnog proračuna, očišćeno od tehnikalija, politikantstva i PR-a?
Od sljedećeg utorka 13.11. na Interliberu, pav. 5, štand 11D (Mate d.o.o.) možete uz 20% popusta kupiti prvo izdanje biblioteke Ekonomski lab “Makroekonomika I za ekonomiste i neekonomiste s hrvatskim primjerima”. Autori su doajen ekonomske znanosti Ivo Bićanić i mladi ekonomist Milan Deskar-Škrbić. Obojica su naši redoviti autori. Kupnjom knjige podupirete rad Ekonomskog laba. Prodaja na Labu uz nastavak prigodnih popusta počinje 28.11.
Ljetošnje vladine mjere za pomoć “blokiranima” nisu ništa riješile iako su “popravile” statistiku. Do “popravka” je došlo jer su mjere pogodovale najvećim mega-dužnicima čiji se dugovi mjere u iznosima od nekoliko milijuna do nekoliko stotina milijuna kuna.
Ponovo čitajući jedan tekst iz 1946. o ekonomici straha, Velimir Šonje promišlja o paralelama između ondašnjih i današnjih vremena, o tome kako je strah privremeno bio nestao iz javnog političkog i ekonomskog diskursa što je otvorilo vrata nadi, prosperitetu i integracijama, i o tome kako se strah sada pomalo vraća
Dubinski uvid u rangiranje poslovne klime Doing Business objašnjava uzroke relativnog zaostajanja, ali i daje putokaz kako bi se vrlo brzo i uz jasan odabir prioriteta reformi Hrvatska mogla naći među top 30, pa čak i među top 20 zemalja na svijetu prema kriterijima lakoće poslovanja
Šonje u drugom nastavku rasprave o knjizi Martine Dalić «Agrokor: slom ortačkog kapitalizma» identificira četiri stvari u kojima je Dalić uspjela, i tri u kojima nije, a tekst zaključuje raspravom o odnosu tehnokracije i demokracije u kojoj objašnjava zašto ortački kapitalizam u Hrvatskoj živi i dalje, mirno – jer njegov centralni toranj nije bio na Savskoj nego na Markovom trgu
Šonje u dva nastavka u dva dana na Labu komentira knjigu Martine Dalić «Agrokor: slom ortačkog kapitalizma». Ujedno deklarira «sukob interesa» s obzirom da autoricu privatno dobro poznaje još od fakultetskih dana iz druge polovice osamdesetih. Ovo je prvi nastavak.
Što je slučajno u informacijama koje nas okružuju? Filozofija i statistika slučajnosti i rasporeda informacija lijepo će se moći analizirati na slučaju Agrokora kako će rasti količina informacija s kojima raspolažemo
Nakon što je 2020. označio kao najrizičniju godinu, Šonje je zaključio da za sada ne vidimo uvjete da bi sljedeća recesija u Hrvatskoj mogla biti nalik onoj koja je počela 2008./09. jer su početne neravnoteže znatno manje.
Za nama je jedan miran tjedan u kojemu su, kako je i red u zemlji kao što je Hrvatska, svi bili preokupirani […]
