U 2017. je bilo više većih poduzeća s prihodom iznad 100 milijuna kuna koja su bila solidno profitabilna i rasla brže od 5% u usporedbi s godinom ranije. Međutim, broj brzorastućih velikih kompanija u samome vrhu se smanjio: pao je broj velikih i profitabilnih poduzeća s rastom iznad 50% na godinu. Kako objasniti to?
Do izbijanja krize 2008. Hrvatska i Slovenija konvergirale su prema razvojnom prosjeku EU mjerenom realnim dohotkom po stanovniku. Slovenija je došla do […]
Ova država je odavno uništila društvo. Točnije, nije mu dala da se razvije. Društvo znači samostalnost, hrabrost, raznolikost, iskaz individualne vrednote i […]
Preliminarni izračun HUP skora za 2018. potvrdio je blagi napredak koji je registriran još prošle godine. Pomak je toliko mali da se postavlja pitanje ima li smisla hvaliti trkača kojeg svi pretječu za cijeli krug samo zato što ne trči u suprotnom smjeru?
U Hrvatskoj se pojam „država“ često spominje. Jedan dan država piše zakon za jedno odabrano veliko poduzeće, drugi dan daje garancije za […]
Kada se gleda sam vrh korporativne piramide, promjene odnosa najvećih kompanija nisu toliko izražene kao promjene među malim i srednjim poduzećima. Međutim, i među velikima – a kompanija s prihodom većim od 100 milijuna kuna ima 880 – sposobnost izvoza se pokazala ključnim generatorom rasta. Prošle godine smo identificirali 231 poduzeće s prihodom većim od 100 milijuna kuna koje je zabilježilo rast prihoda na stranim tržištima veći od 5%. Ove godine, prema rastu 2017. u odnosu na 2016., taj broj je narastao na 380.
Kako u istoj slici kombinirati neke jako dobre indikatore iz uslužnog sektora (bez turizma) i izvoza s realnom pričom o vlasti koja se u ime stabilnosti odrekla ambicioznijih reformi i strahom od krize koja može udariti izvana? Slika nikad nije crno-bijela
Povodom izlaska knjige “Makroekonomika I za ekonomiste i neekonomiste s hrvatskim primjerima” razgovarali smo s autorima, urednikom knjige i direktoricom izdavačke djelatnosti Arhivanalitike. Požurite danas ili za vikend na Interliber!
U drugom nastavku teksta koji plati izlaganje Velimira Šonje na Bugovoj konferenciji Fintech 2 opisuje se što se i kako promijenilo u odnosu tehnologije i bankarstva, razmatraju se nove platne tehnologije i prikazuje taksonomija tehnoloških promjena koje zahvaćaju tržišta novca, kredita i kapitala
U prvom nastavku teksta koji prati izlaganje Velimira Šonje na konferenciji Fintech 2 opisuje se što se i kako promijenilo u odnosu tehnologije i bankarstva, prikazuju se tehnološke promjene koje najviše mijenjaju tržište. Istražuje se i odnos službenog novca i kriptovaluta gdje su promjene mnogo manje nego u nekim drugim područjima kao što je kreditiranje stanovništva
