U petom nastavku serijala “Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet” Darko Polšek raspravlja o knjizi koja se bavi načinom propadanja demokracija i pita se gdje su granice mirnog, gandhijevskog otpora sve raširenijim pojavama totalitarizma: mogu li šutnja i strpljenje pružiti osnovu za optimizam? Od Držićevih ljudi nazbilj i nahvao do Miljkovićeve pažnje da ne ubije prejaka reč, dilema se vrti u krug, kao u knjizi Levitskog i Ziblatta
Pri tumačenju nedavno objavljenih podataka o BDP-u za prvo tromjesečje treba biti veoma oprezan. Brkljača pokazuje da između preliminarnih i revidiranih podataka o BDP-u postoji sistematsko odstupanje u korist revidiranih – preliminarni sistematski podcjenjuju rast. Problem je osobito izražen kod sezonski prilagođenih podataka zbog turizma. Autor poručuje da bi DZS trebao unaprijediti svoje modele.
Povodom pete godine članstva u EU Kristijan Kotarski uz pomoć rezultata Kohezijskog monitora pokazuje da mogućnosti za stvaranje koristi od članstva ponajviše vlastitom krivnjom nisu iskorištene. Međutim, percepcije o EU u Hrvatskoj su i dalje pozitivne, što otvara mogućnost za stvaranje koristi kroz ulazak u schengenski prostor i uvođenje eura
Nogometni srazovi mogu poslužiti kao metafore za mnogo važnija pitanja ekonomskog i društvenog razvoja. Zadnji hrvatski protivnik – Argentina – simbol je društva iscrpljenog populizmom. Sljedeći hrvatski protivnik – Island – simbol je društva obdarenog liberalnom demokracijom. Hrvatska je u odnosu na njih međuzemlje koje još nije odabralo svoj put.
U priči oko predstojećih izmjena poreza imamo posla s premijerom koji želi ispuniti predizborno obećanje o smanjenju PDV-a. Otkud odjednom, nakon 28 […]
Što pokazuju upravo objavljeni podaci o realnom BDP-u po stanovniku? Grčka se doslovce raspala, Cipar malo manje, Italija ima ozbiljne probleme, Hrvatska stoji u mjestu, većina drugih bivših socijalističkih zemalja jako (relativno) napreduje, a Irska, Njemačka i Austrija, ne slučajno destinacije naše emigracije, vuku naprijed
Šonje piše o tome kako funkcionira svjetski financijski sustav – kako odnos sve restriktivnije monetarne i ekspanzivne fiskalne politike u SAD-u preko američkih prinosa utječe na slabija gospodarstva poput Argentine i Turske. Nakon dugo godina ponovo promatramo valutne krize u nekima od vodećih ekonomija svijeta. Mehanizmi su isti kao pred 30, 40 godina
U četvrtom tekstu u seriji «Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet?» Velimir Šonje kroz raspravu o jednoj staroj Polanyievoj i jednoj novoj Deneenovoj knjizi objašnjava zašto je percepcija o ekonomskim uzrocima političkih promjena u najboljem slučaju nepotpuna
Deskar-Škrbić je napisao tekst prije objave odluka ECB-a 14.6. pa je zanimljivo usporediti njegovo objašnjenje cjelokupnog konteksta i predviđanje da će sve završiti u skladu sa starom poslovicom tresla se brda, rodio se miš. ECB je na kraju donio odluke u skladu s očekivanjima tržišta, pogledajte kakve odluke
Globan je izračunao da Hrvatska raste sporije nego što statistike sugeriraju na prvi pogled, Nova Europa sustiže Staru, no unutar te dvije skupine država nema konvergencije – razvojnog približavanja prema kriteriju realnog dohotka po stanovniku. Hrvatska u odnosu na Srednju Europu dijeli istu sudbinu kao i razvijeni Jug u odnosu na Sjever
