Umjesto precijenjene priče o nejednakosti treba analizirati siromaštvo i provoditi politike radi njegova smanjenja. Gospodarski razvoj je najbolji lijek protiv siromaštva, no politikama se može mnogo učiniti i na danoj razini razvoja. Ključne su liberalne politike usmjerene jednakim šansama.
Sustavni napori u liberalizaciji tržišta usluga, do čega dolazi zbog pritiska EU, prvi su znak da u Hrvatskoj počinje ozbiljna deregulacija. Zašto je do sada nije bilo i nalazi li se Hrvatska na početku novog razdoblja uravnoteženja tržišnog natjecanja i državne intervencije?
Pomoću djece koja su “statistički” nestala iz Hrvatske procjenjuje se takozvana nepovratna emigracija – ona za koju je minimalna šansa da će se u bilo kojim uvjetima vratiti.
Suprotno raširenom vjerovanju, nejednakosti i siromaštvo u Hrvatskoj se smanjuju. Ivica Brkljača tumači najnovije podatke dobivene Anketom o dohotku stanovništva.
O uzrocima relativne stagnacije Hrvatske, Srbije i BiH: postoje li razvojni utjecaji koji djeluju dugo kroz povijest, još od rata, ili se neuspjeh mora tumačiti događajima koji su obilježili poraće?
U radu za koji je dobio nagradu Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2017., Vuk Vuković dovodi u vezu korupciju, dugotrajnost na vlasti i veće poreze odnosno prireze. Načelnici koji vladaju u gradovima i općinama sa nižim razinama transparentnosti i odgovornosti u prosjeku dulje ostaju na vlasti, korumpiraniji su te nameću veće prireze.
Kako uravnotežiti financijsku disciplinu i društvenu solidarnost u zemlji u kojoj oko 320 000 građana ima blokirane račune zbog ovrha? Iako se broj blokiranih smanjuje, problem je kroničan i ne treba očekivati da će se riješiti sam od sebe.
Kada se pred mnogo godina kod nas u kući postavilo pitanje uvođenja eura, moje tada jedanaestogodišnje dijete slušalo je raspravu i odjednom uzviknulo: «Tata, ti nisi normalan!». Djetetu nije išlo u glavu kako se neka država može odreći svoga novca. Nisu svi strahovi od eura bezrazložni. O njima treba detaljno raspravljati.
Tehnološke promjene otežavaju usporedbe životnog standarda u dugom roku. Nordhaus je pokazao da pogreške mjerenja mogu biti neočekivane, čak dramatične, u uvjetima brzih tehnoloških promjena. O tome treba voditi računa kad se raspravlja o dugoročnom usporavanju rasta produktivnosti na Zapadu.
Kratku, ali za internet format veoma dugu povijest Druge industrijske revolucije Bićanić je začinio pregledom najvažnijih izuma i inovatora. Pogled u inovativnu prošlost ponekad je nužan da bolje shvatimo današnju industrijsku dinamiku. Danas se svijet možda brže mijenja nego svijet opisan u ovom tekstu.
