Nakon današnje preporuke Komisije da Hrvatska izađe iz Procedure prekomjernog deficita, sve je aktualnije pitanje može li Hrvatska pokrenuti proces pristupanja Europskom tečajnom mehanizmu. O tom prvom koraku Deskar Škrbić je pisao u prvom nastavku o euru, a sada predstavlja prvi dublji uvid o odnosu troškova i koristi od uvođenja eura.
HNB je uzburkala duhove najavom (čvrste) preporuke bankama da dužnicima po stambenim kreditima ponude zamjenu kredita s varijabilnim kamatnim stopama kreditima s […]
Vrapci na grani godinama pjevaju o tome da malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj nedostaje kapitala. Investitor Ratko Bajakić (ICF) i poduzetnik Vedran Antoljak (Sense Savjetovanje d.o.o.) odlučili su poduzeti financijsku inovaciju koja korištenjem novih digitalnih platformi zaobilazi petrificirane hrvatske institucije i kreira do jučer nezamislivo tržište – tržište udjela u d.o.o.-u.
Na sastanku 3. svibnja FED-ov Odbor za otvoreno tržište (FOMC) odlučio je zadržati referentni interval kamatne stope FED-a nepromijenjenim u granicama 0,75%-1%. […]
Veza između ekonomskog rasta i kredita poduzećima pojavila se zbog rasta potražnje i odgovora ponude u uvjetima oporavka. Daljnje perspektive razvoja tržišta kredita zavise o kretanju kamatnih marži, ali i o rastu kapitala poduzeća. Kreditni rast sam za sebe ne može osigurati razvoj bez bržeg razvoja tržišta kapitala.
Od početka 2017. godine jača mišljenje da je vrijeme da i ECB (nakon FED-a) počne sa stezanjem monetarne politike i to ne […]
Početkom godine pojavili su se komentari da je jačanje kune bilo iznenadno. Izvoznici su reaktivirali staru ideju o programiranoj deprecijaciji po stopi […]
Izjave s posljednjeg sastanka Odbora Europske središnje banke upućuju na službeni stav da će jedina promjena monetarne politike u 2017. biti usporavanje […]
Indeks Zagrebačke burze CROBEX u jednom je trenutku u rano poslijepodne 29.3. zabilježio pad od 4%. U 2306 radnih dana od početka […]
Većina mladih ljudi odabir mirovinskoga fonda prepušta nasumičnom rasporedu. Isti obrazac ponašanja ponovio se kada su osiguranici u drugom stupu imali prigodu odabrati rizičniji fond A, nisko rizičan fond C, ili fond umjerenog rizika B. Pasivnost osiguranika ukazuje na problem. Mogao bi biti povezan s niskom financijskom pismenošću, nesklonošću riziku i/ili nezainteresiranošću osiguranika za daleku financijsku budućnost.
