Hrvatski potencijali digitalizacije: uopće ne stojimo loše

Objavljeno

Ilustracija: Karenr / Dreamstime

Kada bismo putem interneta kupovali makar približno onoliko koliko se poduzetnici trude prodavati i kada bismo internet koristili za učenje i posao makar približno onoliko koliko ga koristimo za vijesti i zabavu, naglo bismo se podigli na listama digitalizacije, a to bi donijelo i neke nove proboje na listama gospodarskog razvoja

Ad
Ad

Prema redovitom istraživanju digitalizacije gospodarstva i društva koje provodi Europska komisija, Hrvatska ne stoji loše. Navikli smo na rasprave jesmo li drugi ili treći odozdo na europskim ljestvicama i je li nas pretekla Rumunjska. Pravo je osvježenje kada se pojavi neki složeni razvojni pokazatelj koji otkrije područje života u kojem smo odmakli s dna.

Ukupni Indeks digitalizacije gospodarstva i društva (Digital Economy and Society Index) 2019. pokazuje Hrvatsku na 20. mjestu u EU, između Portugala i Slovačke. Osim Slovačke, iza Hrvatske su Cipar, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska i Bugarska. Najrazvijeniji su, naravno, nedostižni. To se osobito odnosi na skandinavske zemlje i Nizozemsku. No, slika pokazuje da srednja grupa zemalja članica, od Portugala do Austrije i Njemačke, u narednim godinama nije nedostižna.

Izvor: Europska komisija

Hrvatska jako dobro stoji prema kriteriju pokrivenosti fiksnom širokopojasnom mrežom. Taj je kriterij prešao 99% i Hrvatska je 8. u EU, iznad europskoga prosjeka.

Međutim, potražnja za tom uslugom sporo raste (26. u EU). Zaostajemo i u pogledu uvođenja ultrabrzog interneta, što se može tumačiti kao prijetnja zaostajanja u budućnosti. Tu prijetnju treba tumačiti vezano uz cijene širokopojasnog i ultrabrzog pristupa. Prema tom kriteriju, Hrvatska je također prenisko, katastrofalno nisko – 26. u EU.

S druge strane, stručnjaka i talenata za iskorake u ovom području imamo. Hrvatska zauzima 8. mjesto u EU prema kriteriju udjela osoba s diplomom iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (4,7%).

Hrvati su fanovi čitanja vijesti na internetu (preko 70%, 2. u EU), videopoziva (69% od svih korisnika interneta koristi ove servise, 4. u EU) i downloadanja glazbe i videa (6. u EU s čak 88%).

I dok nam digitalna zabava i informiranje jako dobro idu, poslovanje i učenje nam idu nešto slabije:

  • gotovo na začelju (27. u EU) smo prema pohađanju internetskih tečajeva (4% korisnika interneta);
  • 47% korisnika korisnika interneta kupuje preko interneta, što Hrvatsku pozicionira na 24. mjesto u EU;
  • 54% korisnika interneta ima internet bankarstvo; prema tom kriteriju smo 21. u EU gdje ovaj postotak iznosi 64%.

Zanimljivo je da u pogledu korištenja digitalnih javnih usluga stojimo približno jednako (22. u EU) kao i prema korištenju internet bankarstva, i jednako zaostajemo za EU (oko 10 postotnih bodova). Tu očito postoji prostor da država digitalizacijom svojih servisa napravi ozbiljan iskorak.

Utješna nagrada povezana je s trudom poduzetnika da prodaju preko interneta; 11% prometa malih i srednjih poduzeća dolazi od prodaja putem interneta i prema tom kriteriju smo 11. u EU. Privatni sektor opet spašava stvar unatoč svim preprekama.

Ukratko, kada bismo putem interneta kupovali makar približno onoliko koliko se poduzetnici trude prodavati, i kada bismo internet koristili za učenje i posao (uključujući i odnose s državom) približno onoliko koliko ga koristimo za vijesti i zabavu, naglo bismo se podigli na europskoj listi digitalizacije i to bi sigurno donijelo neke nove proboje na listama gospodarskog razvoja i rasta.