Arhivanalitika već četiri godine računa HUP skor – indeks rezultata reformi. Radi se o kompozitnom pokazatelju koji se računa na temelju 73 indikatora, od kojih je 61 međunarodno usporediv. Riječ je o jedinom sustavu pokazatelja koji u sebi kombinira dobro poznate statističke izvore i pokazatelje, od onih standardnih statističkih koje proizvode DZS, Eurostat, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, Europska središnja banka, preko sustava za ocjenu lakoće poslovanja Doing Business Svjetske banke, GEM-a (Global Entrepreneurship Monitor-a) i Indeksa globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, do indeksa korupcije Transparency Internationala i WGI (World Governance Index-a) Svjetske banke, da spomenemo samo najvažnije.
Pokazatelji nisu nasumice poredani, već su grupirani i ponderirani u okviru 12 područja reformi koje je HUP identificirao kao ključne još 2013./2014. Kako su izvorni podaci ili međunarodno usporedivi, ili se mjere u odnosu na ekspertno definirane ciljne vrijednosti, vrijednosti koje su predstavljene u nastavku treba shvatiti kao iskaz relativnog položaja Hrvatske spram drugih država. Drugim riječima, pad nekog indikatora može značiti da su druge zemlje napredovale, dok Hrvatska stoji u mjestu, i obratno.
Druge zemlje u usporedbi su deset država Nove Europe od Baltika do Crnog Mora: Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska.
Pri konstrukciji skora svaki se pokazatelj svodi na skalu od 0 do 100, pri čemu najbolji rezultat u grupi (ili rezultat iznad ekspertno određene ciljne vrijednosti) znači da zemlja dobiva vrijednost 100, dok najlošiji rezultat ili rezultat ispod ekspertno određene minimalne vrijednosti znači da zemlja dobiva vrijednost 0. Međuvrijednosti se računaju interpolacijom.
Ovo je važno imati na umu radi shvaćanja da neka zemlja za agregatni indeks praktički ne može imati ni vrijednost nula ni vrijednost sto. Svaka je zemlja samo u nečemu najbolja (ili najgora). No, lako je vidjeti da su neke zemlje u prosjeku bolje, a druge u prosjeku lošije.
Slika 1 pokazuje da je po prvi put od početka mjerenja došlo do poboljšanja HUP Skora, s 33 na 36 bodova. Unatoč tome Hrvatska je ostala na začelju Nove Europe. Za prvom sljedećom državom članicom Slovačkom zaostaje 28%, a za najboljom Estonijom punih 45%.
Slika 1. Ukupan HUP Skor
p – prva procjena za 2017. na temelju podataka raspoloživih u mjesecu studenom; konačni skor za 2017. izračunat će se na proljeće 2018. (HUP skor se računa dva puta godišnje).
Sljedeća tablica prikazuje rezultate HUP skora za 12 područja reformi. Otkriva naizgled značajan napredak. Naime, ako skorove u donjoj trećini raspona označimo crvenom bojom, skorove u srednjoj žutom, a skorove u gornjoj trećini zelenom bojom, vidimo da su čak tri ranije crvena područja prešla u žutu zonu (fiskalna konsolidacija, investicijske i poslovne barijere i poticanje investicija):
Tablica 1. HUP skor za 12 područja
Tablica 2. prikazuje sličnu sliku, ali po pojedinim indikatorima. Broj crvenih indikatora je po prvi put manji od četrdeset. Međutim, za sklapanje cjelovite ocjene treba uočiti da je ukupan broj crvenih indikatora još uvijek veći od zbroja žutih i zelenih, što ilustrira dubinu hrvatskih strukturnih problema.
Tablica 2. Prikaz prema pojedinim indikatorima
Situacija se pri novom mjerenju najviše poboljšala zbog sljedećih promjena:
- Smanjenje troška pokretanja posla
- Jedinični trošak rada je pod kontrolom (usklađen je rast realnih plaća i produktivnosti)
- Smanjenje fiskalnog deficita
- Smanjenje dugoročnih kamatnih stopa i oporavak kreditiranja
- Oporavak omjera izravnih stranih ulaganja (FDI / BDP)
- Rast broja zaposlenih i mirovinskih osiguranika
- Zaustavljanje pada omjera osiguranika i umirovljenika
Međutim, slika 2. pokazuje, prvo, koliko je napredak simboličan (ovogodišnja linija nalazi se veoma blizu prošlogodišnje), i drugo, koliko je problem dubok u tri kritična područja – opterećenju gospodarstva, tržištu rada i obrazovnom, zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Također treba imati na umu da su neke (relativno) visoke ocjene posljedica odabrane metode u svjetlu nedostatka pravih podataka više nego realnoga stanja. Na primjer, ocjena od 55 za efikasnost javnih poduzeća posljedica je uzimanja u obzir samo financijskih pokazatelja. Trenutno u tom sektoru nema značajnih gubitaka i uglavnom se pokušava napraviti nešto na planu poslovne efikasnosti. Međutim, slika bi bila puno drugačija da se provede prava benchmarking analiza efikasnosti, a ne analiza koja zavisi o promjenama u vremenu bez obzira na kvalitetu početne točke.
Slika 2. HUP skor 2017. prema područjima
Zbog toga realniju sliku daje usporedba Hrvatske s 10 zemalja Nove Europe na temelju suženog skupa od 61 pokazatelja u 11 područja (bez javnih poduzeća). Ovu sliku od milja zovemo suze padalice hrvatskih reformi.
Svaka zemlja je jedna točka, a rezultat za Hrvatsku označen je većim, crveno istaknutim kvadratom. Hrvatska je u svih 11 područja, osim kod poduzetničke klime, ispod sredine. Najniže vrijednosti ima u ranije identificirana tri kritična područja – kod opterećenja gospodarstva, tržišta rada te obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava. Međutim, na slici treba uočiti i da je: (a) Hrvatska kod investicijskih barijera jako (relativno) nisko, samo su druge zemlje relativno visoko pa vizualno izgleda da je i Hrvatska visoko, (b) kod pravosuđa i fiskalne konsolidacije (unatoč smanjenju ukupnog deficita!) Hrvatska je i relativno i apsolutno jako nisko, i (c) Hrvatska se nalazi pri dnu distribucije suza padalica i u pogledu skora javne administracije i ponude kapitala.
Slika 3. Usporedba Hrvatske i 10 država članica iz Nove Europe: suze padalice hrvatskih reformi
Ovako interpretiran, HUP skor je izvrstan alat za upravljanje reformama. Ukazuje na prioritete (opterećenje gospodarstva, tržište rada te obrazovni, mirovinski i zdravstveni sustav) i omogućava mjerenje učinaka.
Međutim, da bi se shvatili potencijali i ograničenja HUP skora, treba ga upoznati «po dubini». Zbog toga ćemo u četiri nastavka kroz sljedeća četiri radna ponedjeljka (dakle preskačemo Božić i Novu Godinu, što znači da će serija trajati do 15. siječnja) detaljno prikazati pojedine skorove i njihove sastavnice – indikatore. Analizom promjena i razloga promjena pokazatelja može se steći dubok uvid u stanje hrvatskog društva i gospodarstva, mnogo dublji nego što nude uobičajene medijske interpretacije pojedinih statistika. Što je najvažnije, može se steći i uvid u moguće promjene (reforme) i njihove učinke te realne kvantitativne ciljeve koji mogu služiti i za motivaciju promjena.
U prilogu jednog od prošlih HUP skorova možete pronaći detaljan prikaz metodologije.