Inflacija je niska, ali cijene nekretnina ozbiljno rastu u EU

Objavljeno

Foto: Elnur / Dreamstime

Ad
Ad

Sljedeći tjedan (26.-og) sastaje se Upravni odbor Europske središnje banke. Ako je suditi prema prošlotjednoj izjavi predsjednika odbora Maria Draghia, neće biti iznenađenja. Vjerojatno će se nastaviti ove godine započeto smanjivanje kvota otkupa vrijednosnica. Nakon prvog smanjenja kvote s 80 na 60 milijardi eura jedino preostalo pitanje glasi koliko će iznositi sljedeći korak smanjenja. Kamatne stope ostat će nedirnute na rekordno niskim razinama. Prema Draghievim riječima, ostat će takve još dosta vremena.

Glavni razlog za ECB-ovu opuštenost je niska inflacija koja se već dulje vrijeme kreće oko 1,5%. To je razlog i za nisku inflaciju u Hrvatskoj. Ona u zadnje vrijeme dostiže čak i nešto niže prosječne vrijednosti oko 1%. Općenito, inflacija je vrlo ujednačena u cijeloj EU – odstupanja pojedinih zemalja od prosjeka nisu velika.

Mnogo se puta u povijesti događalo da su službene mjere inflacije pokazivale mirnoću cijena, dok su cijene nekretnina puno bolje odražavale stvarno stanje tržišta. Eurostat je prošli tjedan objavio indekse cijena nekretnina po zemljama članicama. Ukupni prosjek je rastao relativno visokih 3,8%. Najveći pojedinačni rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen je izvan EU, na Islandu (22%). Unutar EU cijene nekretnina su najbrže rasle u Češkoj (13,3%), Irskoj (10,6%) i Litvi (10,2%).

To su veoma ozbiljni znakovi pregrijanih tržišta nekretnina. S druge strane, samo je u Italiji zabilježen pad (-0,2%). Još su Finska, Francuska, Njemačka, Cipar i Belgija zabilježile umjeren rast ispod 4% (podataka za Grčku nema), a do njih je Hrvatska s 4,3%.

Takav raspored promjena cijena nekretnina u EU pokazuje tri važne stvari:

  1. Finalna potražnja se snažno oporavlja; cijene nekretnina u nekim zemljama već pokazuju znakove ozbiljnog napuhavanja.
  2. Raspored povećanja nije ravnomjeran. Italija ozbiljno zaostaje i Draghi kao Talijan sigurno jednim okom brine za oporavak u četvrtom najvećem gospodarstvu EU. To je glavni razlog zašto se još uvijek ne razmišlja o povećanju kamatnih stopa.
  3. Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj je umjeren (oko 4%), no treba zabilježiti da je riječ o stopi koja je znatno viša od stope inflacije cijena potrošača. Rast relativne cijene nekretnina znači da je ta vrsta ulaganja ponovo atraktivna.