Blagi rast obvezničkih prinosa nastavljen je i ovoga tjedna, što se može tumačiti kao dobra vijest. Nema naznake približavanja kratkoročnih i dugoročnih prinosa što bi značilo prijetnju inverzije krivulje prinosa, a blagi rast prinosa može se tumačiti kao početak povratka nešto više očekivane inflacije (monitor u dnu teksta). To pak može značiti da strah od recesije pomalo nestaje s menija, barem zasad.
Međutim, ostvarena inflacija je i dalje niska. Eurostat je objavio stopu od 1,4% za europodručje u ožujku (u odnosu na ožujak 2018.). Hrvatska se s 1,1% (prema Eurostatovoj metodologiji; prema domaćoj je 0,9%) smješta ispod prosjeka na slici.
Uz tako nisku inflaciju (ECB službeno cilja inflaciju do 2%) nema straha da bi ECB mogao promijeniti najavu da do daljnjega neće mijenjati kamatne stope. “Iskakanja” inflacije na europskome istoku i u Nizozemskoj nisu dovoljna da utječu na ECB koji ne može ignorirati činjenicu da su Italija, Francuska i Njemačka na prosjeku ili ispod njega. Takva konstelacija limitira mogućnost rasta obvezničkih prinosa te najnoviju promjenu prinosa smješta u domenu tehničke korekcije.
Izostanak ozbiljnijeg rasta kamatnih stopa također jamči nastavak kreditne ekspanzije koja podgrijava osobnu potrošnju. Osobna potrošnja je prerasla u glavni motor rasta. Optimizam potrošača u Hrvatskoj nalazi se na povijesnom maksimumu. Najnoviji rezultati ankete o pouzdanju potrošača Europske komisije pokazuju da se rezultat za Hrvatsku po prvi puta u povijesti kreće oko prosjeka za EU. Italija je daleko ispod, a Njemačka iznad Hrvatske.
Rezultati ankete o pouzdanju potrošača Europske komisije
U takvim se uvjetima konstelacija za rast u kratkom roku čini prilično čvrsta. Ne vidi se što bi ju moglo poremetiti. No radi se o zreloj fazi ciklusa u kojoj slabost industrije drži kamatne stope nisko, dok optimizam potrošača i servisni sektor koriste takvu konstelaciju i održavaju rast u i dalje pozitivnom području. Tako se cijela Europa deindustrijalizira, što se vidi na sljedećoj slici koja govori sama za sebe; trendovi u industriji i uslugama (odabrano je građevinarstvo) očito su divergentni.
