Broj zaposlenih u veljači bio je svega 2,2% niži nego u veljači 2020. S obzirom na pad BDP-a, radi se o relativno malom smanjenju. Realne plaće su pritom rasle (oko 3%), što pokazuje dobro poznatu činjenicu da je tržište rada u pandemijskoj recesiji – dobro prošlo.
Vladine subvencije za plaće sigurno su pridonijele tome da pad ne bude veći. No tu priči nije kraj. Kao što pokazuje sljedeća slika, pad zaposlenosti u sektoru smještaja i pripreme hrane uistinu je dramatičan (jer u veljači nema sezone tako da pad nije povezan sa sezonskim zapošljavanjima i otpuštanjima ili s manje stranih radnika u turizmu). Stoga treba tražiti i druge razloge za relativno mali pad broja zaposlenih.
Jedan dodatni razlog je očit – postoje sektori u kojima zaposlenost raste. To su ICT, građevinarstvo i javni sektor. Javni sektor nije najprecizniji naziv za konglomerat sektora obrazovanja, javne uprave i obrane te zdravstva i socijalne skrbi, koje smo ovdje zbrojili u pojam javnog. Gotovo 350,000 zaposlenih u ova tri sektora nisu svi u javnom dijelu, no kako javni sektor predstavlja daleko najveći dio te tri vrste usluga, ne griješimo mnogo ako taj blok nazovemo javnim sektorom.
Promjena broja zaposlenih po odabranim sektorima veljača 2021. / veljača 2020.
*Sektori O, P, Q prema NACE klasifikaciji.
Izvor: DZS
U rastućim sektorima radi ukupno oko pola milijuna ljudi. Od toga, ponovimo, najviše radi u javnom sektoru koji nema veliki potencijal novog zapošljavanja jer je ionako veoma velik. Snažan utjecaj na oporavak zaposlenosti može doći samo iz oporavka sektora koji su imali velik pad – turizma, ugostiteljstva, transporta i trgovine. Industrija ne može mnogo pomoći, jer njezin pad nije ciklički već strukturni; tehnološke promjene su takve da industrija više ne može “povući” veliko novo zapošljavanje, a zapošljavanje vezano uz industriju događa se mnogo više u pratećim uslugama (projektiranje, servisi, marketing i prodaja, istraživanja i razvoj, upravljanje i sl.) nego u pogonima u kojima je sve manje ljudi, a sve više raznih oblika tehnologija.
Dobra je vijest da se nezaposlenost u ožujku ipak nalazi u svom uobičajenom sezonskom padu. Nakon dostizanja maksimuma od oko 164 tisuće u veljači, broj nezaposlenih je na jučerašnji dan iznosio 156,872m uz dobre izglede za daljnje smanjenje.
Administrativna stopa nezaposlenosti je u veljači iznosila 9,7% i to je vjerojatno njen godišnji maksimum. Danas se objavljuje ona niža stopa prema Anketi o radnoj snazi (ali za prosinac, ta statistika kasni), tako da ćemo kroz pandemiju vjerojatno proći bez ulaska u zonu dvoznamenkaste stope nezaposlenosti što se može smatrati uspjehom s obzirom na snagu pada gospodarske aktivnosti.
Međutim, pravo pitanje glasi kada će zaposlenost početi rasti povrh uobičajenih sezeonskih oscilacija. Na to ćemo još neko vrijeme pričekati.