U ovotjednom pregledu o: navodno velikom padu prometa nekretnina u 2025., rekordnom prometu putnika u hrvatskim zračnim lukama, najpoželjnijim poslodavcima u Hrvatskoj, novim trezorskim zapisima, kako CROBEX pobjeđuje S&P 500, Googleovom pohodu na obvezničko tržište i izdanju 100-godišnje obveznice, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Porezna uprava je objavila podatke o broju kupoprodaja nekretnina za 2025. Ispada da je u Hrvatskoj prošle godine realizirano ukupno 117.359 kupoprodaja nekretnina, što je za 17,8 tisuća ili 13,2 posto manje u odnosu na godinu ranije. Mediji su to uglavnom prenijeli kao fakt tj. činjenicu da se definitivno radi o „snažnom padu prodaje nekretnina“. Međutim, iz same PU nekoliko puta ističu dvije napomene: „ Navedeni pregled ne sadrži podatke o ukupnoj kupoprodaji nekretnina, već isključivo o kupoprodaji za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice. 2. U Informacijskom sustavu Porezne uprave još uvijek traje postupak ažuriranja podataka o kupoprodajama te su dostavljeni podaci podložni promjenama i ne smatraju se konačnim.“ Dakle, niti su podaci konačni, niti uključuju sve kupoprodaje, tako da ne možemo sa sigurnošću znati da je uistinu došlo do takvog pada realiziranih transakcija. Recimo, malo čudno zvuči podatak da je prošle godine prodano najmanje stanova i kuća još od 2017., zar ne? Manje nego i u lockdownom obilježenoj 2020. godini?! U prilog tezi da se radi o mogućem šumu u podacima piše Nenad Bakić koji, među ostalim argumentima, ističe i neobičnu činjenicu da je baš u svim kategorijama (vrstama nekretnina) zabilježen pad u 2025., pa čak i veliki pad prodaje grobnih mjesta, šuma, livada, garaža, parkirnih mjesta itd. Uglavnom, valja pričekati nove podatke prije nego budemo sigurni da je uistinu došlo do takvog pada potražnje. Na kraju još samo pokažimo tko od stranaca najviše kupuje nekretnine u Hrvatskoj (jer ovi se omjeri ne mijenjaju značajno kroz godine, a udjel stranih kupaca u ukupnim transakcijama se obično kreće između 8 i 10 posto).
Slika 1.
Izvor: Porezna uprava
- U hrvatskim zračnim lukama u 2025. broj putnika dostigao je gotovo 14 milijuna, što je sedam posto više nego u 2024. Zračna luka Zagreb je u 2025. s gotovo 4,7 milijuna putnika ostvarila porast od 9,2 posto u odnosu na 2024., a s 3,8 milijuna putnika i porastom od 7,5 posto slijedi Zračna luka Split. Na trećem je mjestu Zračna luka Dubrovnik s gotovo 3,1 milijunom putnika ili 4,4 posto više u odnosu na 2024. godinu. Više od milijun putnika imala je još Zračna luka Zadar, 1,6 milijuna, čime je u plusu od tri posto. Pogled na zadnjih 15-ak godina otkriva prave razmjere ekspanzije koja se dogodila u hrvatskim zračnim lukama: 2010. je promet putnika bio tek malo iznad 5 milijuna putnika godišnje, da bi do 2025. porastao na gotovo 14 milijuna putnika (+ 172 posto). Čak i u odnosu na pretpandemijsku 2019., broj putnika prošle godine je bio 23 posto veći.
Slika 2.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi ponovno su porasli u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom plusu od 2,0 posto, a CROBEX10 u plusu od 1,9 posto. Od početka godine CROBEX je porastao za 6,3 posto, što znači da nastavlja nadmašivati najpoznatiji američki dionički indeks S&P 500 koji je od početka godine u minusu od 0,1 posto. Upravo o činjenici kako hrvatski CROBEX već dulje od četiri godine pobjeđuje S&P 500, a što smo i najavljivali na Ekonomskom labu zadnjih nekoliko godina, možete pročitati u novom tekstu koji je objavljen u petak.
Slika 3. Usporedna izvedba CROBEX-a i S&P 500 u dosadašnjem dijelu 2026.
Izvor: Koyfin
- Novi krug upisa trezorskih zapisa za građane započinje od ponedjeljka, 16. veljače, a moći će se ulagati u trezorce ročnosti od 364 dana, uz godišnji prinos od 2,6 posto, objavilo je u četvrtak Ministarstvo financija. Ciljani nominalni iznos je ukupno 900 milijuna eura. Završetak razdoblja upisa trezorskih zapisa u prvom krugu je 23. veljače u 11 sati, dok će idućeg dana od 9 do 11 sati trezorce u drugom krugu moći upisati i institucionalni ulagači. I ovaj put će se trezorski zapisi moći upisati u poslovnicama Fine, kao i putem digitalnih platformi Ministarstva financija e-riznica i m-riznica, putem kojih upis počinje već u nedjelju u ponoć.
- Najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj ponovno je dm, koji je tu titulu osvojio 16. godinu za redom, izvijestili su u četvrtak iz kompanije Alma Career Croatia, poznate po brendu MojPosao. Drugo mjesto zauzeo je Müller, a treće Rimac grupa. Istraživanje se temelji isključivo na percepciji ispitanika i njihovom slobodnom izboru, a nazivi tvrtki nisu unaprijed ponuđeni, već ih ispitanici sami navode. U istraživanju provedenom tijekom 2025. godine sudjelovalo je 27.000 ispitanika. Kažimo i kako su kao najpoželjnije beneficije ispitanici izdvojili bonuse za izvanredna postignuća, fleksibilno radno vrijeme i naknadu za putne troškove, a visoko su rangirane i edukacije, dodatni dani godišnjeg odmora, plaćene zdravstvene usluge iznad osnovnog paketa te besplatan obrok, piće i voće na radnom mjestu. Zanimljivo je i da gotovo polovina ispitanika (49 posto) često razmišlja o promjeni poslodavca, dok 37 posto o tome razmišlja povremeno. Tek 14 posto ispitanika je istaknulo da uopće ne razmišljaju o promjeni posla.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- EU je u 2025. zabilježila suficit robne razmjene od 133,5 milijardi eura, što je u usporedbi sa 140,6 milijardi eura u 2024. blagi pad. Izvoz robe izvan EU porastao je na 2.645,0 milijardi eura (povećanje od 2,0% u odnosu na siječanj-prosinac 2024.), a uvoz robe na 2.511,5 milijardi eura (povećanje od 2,4% u odnosu na siječanj-prosinac 2024.). Trgovinska razmjena unutar EU-a porasla je na 4.142,9 milijardi eura u 2025., što je +2,6% u usporedi s 2024.
- Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama usporila je u siječnju, uz znatno jeftinije gorivo i niže cijene rabljenih vozila, pokazali su u petak podaci BLS-a. Potrošačke cijene u siječnju porasle su manje od očekivanja: za 0,2 posto na mjesečnoj razini i za 2,4 posto u odnosu na siječanj 2025. Izvještaji s tržišta rada pak ponovno šalju miksane signale. Broj zaposlenih u SAD-u u siječnju prema prvoj je procjeni porastao najviše u zadnjih 13 mjeseci, a stopa nezaposlenosti neočekivano je pala, što sugerira da se tržište rada počelo stabilizirati na početku 2026. Poslodavci su prošlog mjeseca otvorili 130 tisuća radnih mjesta, znatno više od očekivanih 70 tisuća, a stopa nezaposlenosti blago se spustila na 4,3 posto. No, isti izvještaj donio je reviziju podataka za prethodnu godinu, a koje je pokazalo zamjetno usporavanje zapošljavanja u odnosu na prvotne podatke. Tako je prošle godine rast zaposlenosti iznosio u prosjeku samo 15 tisuća mjesečno, što je znatno niže u odnosu na prvotno prijavljen tempo od 49 tisuća mjesečno. Prethodno je pak objavljen JOLTS izvještaj koji je pokazao kako je broj otvorenih radnih mjesta pao u prosincu na oko 6,54 milijuna, što je najniža razina od 2017. godine. Ne čudi stoga što različiti analitičari različito ocjenjuju trenutačno stanje američkog tržišta rada.
Zbivanja na Wall Streetu
- U proteklom tjednu došlo je do pada svih glavnih dioničkih indeksa: Dow je pao za 1,2%, S&P 500 za 1,4%, a Nasdaq za 2,1%. Gledano od početka godine, jedino je Dow u plusu, dok je najviše pao Nasdaq (-3,0%). „Veličanstvena sedmorka“ je od početka godine u minusu oko 7 posto.
- Alphabet, Googleova krovna kompanija, ovoga je tjedna izdala obveznice vrijedne preko 30 milijardi dolara. Radilo se o više tranši obveznica, različitih duracija (vremena dospijeća) i u različitim valutama. Prvo su u ponedjeljak plasirali nekoliko tranši obveznica u dolarima, ukupne vrijednosti oko 20 milijardi dolara, a prinos na primjerice 30-godišnje obveznice bio je 0,95 postotnih bodova viši od američkih državnih obveznica (dakle, oko 5,7%). U utorak su potom plasirali obveznice u britanskim funtama i švicarskom franku, a svu medijsku pažnju pokupila je stogodišnja obveznica vrijedna milijardu funta! Naime, vrlo se rijetko viđa da neka tehnološka kompanija izdaje obveznicu s rokom dospijeća od čak 100 godina (zadnji sličan slučaj je bila Motorola koja je 100-godišnju obveznica izdala 1997. godine). Potražnja je navodno bila golema (bilo je 10 milijardi funta ponuda), ali prinos je svejedno premašio 6 posto. U svakom slučaju, Alphabet će zasigurno ponovno izlaziti na obvezničko tržište po još novca jer nedavno su kazali kako ove godine namjeravaju uložiti čak 185 milijardi dolara (najviše u AI podatkovne centre), što je iznos veći nego u tri prethodne godine zajedno. Dosadašnja ulaganja mahom su mogli pokriti iz cash flowa, ali ovako golemi CAPEX, koji se popeo do polovice ukupnih godišnjih prihoda, zahtjeva i golema zaduživanja.
- Pet velikih tehnoloških kompanija (Meta, Amazon, Alphabet, Microsoft i Oracle) ove godine planira uložiti čak 660 milijardi dolara, što je golemi skok u odnosu na prošlu godinu (380 milijardi), koja je pak bila rekordna u svakom pogledu. No, sada se CAPEX počinje i sve više financirati zaduženjima: Morgan Stanley procjenjuje da će hyperscaleri ove godine posuditi čak 400 milijardi dolara. To je znatno više nego prošle godine (165 milijardi), a tako velika ponuda obveznica, kažu, mogla bi dovesti do širenja kreditnih spreadova.
Slika 4. Američki hyperscaleri ove će godine investirati nevjerojatnih 660 milijardi dolara, više nego u 2024. i 2025. zajedno
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, istaknimo kako DZS u petak objavljuje podatke o broju zaposlenih u siječnju te podatke o prosječnim plaćama za prosinac. U europodručju će se pratiti podaci o indeksima menadžera nabave te kretanju industrijske proizvodnje. U SAD-u se očekuje nova procjena o kretanju BDP-a u zadnjem tromjesečju 2025., kao i hrpa drugih podataka poput onih o narudžbama trajnih dobara, industrijskoj proizvodnji, započetim gradnjama kuća i građevinskim dozvolama, trgovinskoj bilanci itd. Tržišta će biti zatvorena u ponedjeljak, a u nastavku tjedna se očekuje objava financijskih rezultata poslovanja Walmarta, Warner Brosa, Bookinga, DoorDasha i drugih kompanija.
Slika 5. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- 250 godina Bogatstva naroda Adama Smitha: uvod (Velimir Šonje)
- Zaborav poreza: novi europski izvještaj o konkurentnosti (redakcijski tekst)
- Novi pronalazak produktivnosti u Europskoj uniji (Velimir Šonje)
- CROBEX nastavlja pobjeđivati S&P 500 (Ivica Brkljača)