Jučer je bio jedan od onih hali-gali dana na tržištima: najveća intervencija HNB-a u povijesti

Objavljeno

Foto: Tomislav Pinter / Dreamstime

Dok je na svjetskim tržištima početak tjedna donio velika uzbuđenja, na domaćem je mir zahvaljujući odlučnoj reakciji HNB-a najvećom deviznom intervencijom u povijesti. A država se pet zadužila na godinu dana po nevjerojatnih – 0%

Ad
Ad

Kada je Donald Trump sjeo za stol s kineskim predsjednikom Xiem i odaslao nekoliko pomirljivih poruka (90-dnevni moratorij na uvođenje novih carina), tržišta su ushićeno poletjela prema gore. Kada je dan i po kasnije na sebi svojstven način rekao da stvari nisu baš tako idealne da bi se deal s Kinezima mogao tumačiti kao siguran („I am a Tariff Man!“, tvitao je Trump), tržišta su se sunovratila.

S&P500 je u utorak pao za 3,2% zadržavši se na pragu od 2,700 bodova. Sada je prilično jasno da se američka dionička tržišta „valjaju“ na valovima izjava na bitno nižoj razini od ljetošnje, vjerojatno očekujući rasplet trgovačkih odnosa između dvije najveće ekonomije svijeta, što se vidi kao ključ rasta u narednom razdoblju.

Kolebanja dioničkog tržišta nisu dovela do povećane potražnje za dugoročnim obveznicama. Naprotiv, 10-godišnji US Treasury se zadržao ispod 3%. Kratkoročni prinosi su istovremeno probili prag od 2,8% i u jednom je trenutku došlo do fenomena poznatog kao inverzna krivulja prinosa. Inverzna krivulja prinosa znači da su dugoročni prinosi niži od kratkoročnih, što se može tumačiti kao očekivanje deflacije, a očekivana deflacija je znak recesije. O vezi između inverznih krivulja prinosa i recesija pisali smo ovdje i pred tri mjeseca zaključili da recesija u SAD-u još nije blizu. Kako stvari stoje danas, zaključite sami ili, ako niste, potražite odgovore u ovim teksovima: prvi i drugi.

Hali-gali dojam na tržištima proširio se i na hrvatsko devizno tržište. Veza između gore opisanih događaja i lokalnih događaja nema. To se vidi u činjenici da je kuna zahvaćena snažnim pritiskom na – aprecijaciju! Trajni višak na tekućem računu bilance plaćanja očito je uzrokovao duge valutne pozicije kod glavnih aktera, a kako su se očekivanja deprecijacije ohladila, nestrpljenje i strah su povukli u drugu stranu te je počela prodaja deviza. Tečaj se dugo kretao između 7,42 i 7,43 kune za euro, da bi prošloga tjedna krenuo prema 7,40 početkom ovoga tjedna probivši tu granicu prema dolje. Probijanje toga praga provociralo je reakciju središnje banke.

Naizgled, sve je imalo veze s prvom sjednicom Vladina savjeta za euro i izjavom guvernera Vujčića da će se konverzijski tečaj kuna-euro znati dovoljno vremena unaprijed. Upućeniji tržišni sudionici su nam međutim rekli da ta guvernerova izjava nije imala bitan utjecaj na kretanje tečaja. Aprecijacijski je pritisak bio jak i latentan, tako da je HNB bila prisiljena u utorak intervenirati. Uslijedila je najveća intervencija na spot FX tržištu u povijesti: HNB je od banaka otkupila 494,7 milijuna eura po tečaju od 7,405906 kuna za euro. Monetarna vlast je evidentno odlučila braniti prag od 7,4 kuna za euro, što znači da se u slučaju novog testiranja tog praga može očekivati dodatna intervencija.

Slika prikazuje intervencije u duljem vremenskom razdoblju kako bi se stekao dojam o kako se snažnoj intervenciji radi. Slika pokazuje da su se intervencije prorijedile (3 intervencije ove godine naspram 5 prošle, što se još stigne stići) i u prosjeku su se povećale. Linija tečaja pokazuje da HNB intervenira približno unutar intervala 7,4 i 7,5 u zadnje dvije godine, što se može smatrati njihovom otvorenom preferencijom tečajnog intervala. Dopuštanje većih odstupanja u jednu ili drugu stranu predstavljalo bi iznenađenje te nije jasno što bi se time u današnjim uvjetima aktivnog rada na pristupanju Europskom tečajnom mehanizmu moglo dobiti. Aukcija se može tumačiti i kao signal kontinuiteta HNB-ove politike nakon što je odgovornost za monetarne operacije od dugogodišnjeg zamjenika guvernera Relje Martića preuzela nova zamjenica Sandra Švaljek.

Izvor: HNB

Predvidivost ima svoju vrijednost koja se reflektira u smanjenju rizika i kamatnih stopa.  Pomalo u sjeni opisanih hali-gali događaja, ministarstvo financija je u utorak održalo aukcije jednogodišnjih trezorskih zapisa. Bila je to prva aukcija nakon kolovoza, što je neobično dugo vrijeme bez aukcija, ali i signal da vladi nisu bila potrebna kratkoročna sredstva. Prodano je simboličnih 3,3 milijuna eura deviznih trezoraca uz prinos od 0% i mnogo značajnijih 1,87 milijardi kunskih jednogodišnjih trezoraca uz prinos od 0,09%. Isti rezultat kao u kolovozu i beznačajna razlika između kunskog i deviznog jednogodišnjeg prinosa ukazuje na to da tržišta očekuju stabilan tečaj u narednih godinu dana što je logično u svjetlu najavljenog početka procesa pristupanja Europskom tečajnom mehanizmu.