Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 51)

U ovotjednom pregledu tri teme/segmenta:

1. Struktura zaposlenosti u RH i EU gledano po sektorima
2. Turistički rezultati predsezone
3. Brzopotezni pregled ostalih važnijih vijesti iz prošloga tjedna

Struktura zaposlenosti u RH i drugim EU zemljama gledano po sektorima

Eurostat je objavio novo izdanje publikacije Key figures on Europe: 2026 edition. U njoj ćete naći brdo zanimljivih podataka, a ovdje izdvajam samo jedan: onaj o udjelu zaposlenosti po sektorima (Usluge, Industrija, Građevinarstvo te Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo) u ukupnoj zaposlenosti pojedine zemlje.

Struktura zaposlenosti u Hrvatskoj mnogima će djelovati iznenađujuće, pogotovo u usporedbi s drugim EU članicama. Naime, unatoč velikom značaju turizma za hrvatsko gospodarstvo, udio zaposlenih u uslužnom sektoru u Hrvatskoj niži je nego u Europskoj uniji. Na priloženoj slici vidimo kako je u Hrvatskoj prošle godine u uslužnom sektoru radilo 69,3% zaposlenih (EU prosjek: 74,4%), čime se Hrvatska smjestila tek na 20. mjesto među 27 članica. Na vrhu ljestvice mahom se nalaze visokorazvijene zemlje (Nizozemska, Luksemburg, Belgija, Francuska, Danska), što ekonomiste ne iznenađuje jer ta je veza vrlo dobro poznata u literaturi: visokorazvijene zemlje u pravilu imaju znatno snažnije razvijene poslovne, financijske, tehnološke, obrazovne, zdravstvene i druge usluge, pa se njihov gospodarski razvoj uglavnom odražava i u većem udjelu uslužnog sektora u ukupnoj zaposlenosti.

Još veće iznenađenje je da Hrvatska ima razmjerno velik broj zaposlenih u – industriji! Podatak koji ide protiv često ponavljanog mita da u Hrvatskoj industrije gotovo da više i nema. Tako u industrijskom sektoru radi 18,4% zaposlenih u RH, odnosno 3,3 postotna boda više od prosjeka EU-a (15,1%). Hrvatska je po udjelu zaposlenih u industriji sedma među članicama EU-a, a ispred nas se nalaze uglavnom industrijski snažne zemlje srednje i istočne Europe: Češka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Mađarska i Rumunjska. Naravno, visina dodane vrijednosti koja se stvara u hrvatskoj industriji je zasebna tema, no činjenica ostaje da taj sektor zapošljava gotovo svakog petog radnika u Hrvatskoj.

Slika 1

Hrvatska se vrlo visoko u poretku nalazi i prema zaposlenosti u građevinarstvu. U tom sektoru radi 7,9% zaposlenih – u usporedbi sa 6,7% u EU-u – što Hrvatsku svrstava na peto mjesto poretka. Takav rezultat odražava snažnu aktivnost u hrvatskom građevinarstvu koja je trenutačno na vrhuncu ciklusa, a tu će se vjerojatno zadržati izvjesno vrijeme odnosno preokreta još nema na vidiku.

I u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu Hrvatska je iznad europskog prosjeka: u tim djelatnostima radi 4,3% zaposlenih, nasuprot 3,7% u EU-u. Dakle, ukupna slika pokazuje kako hrvatsko tržište rada, unatoč snažnom turizmu, nije toliko ovisno o tercijarnom (uslužnom) sektoru, dok je udio zaposlenih u primarnom i sekundarnom sektoru osjetno veći od europskog prosjeka. Neovisno o tome kako je zaposlenost raspoređena među pojedinim djelatnostima, jasno je kako je ključ budućeg rasta hrvatskoga gospodarstva u dizanju produktivnosti gospodarstva – i to u svim sektorima, od poljoprivrede i industrije do građevinarstva i usluga.

Predsezona

Prije mjesec dana sam najavio kako će turistički lipanj biti slabiji od prošlogodišnjeg:

„Dosadašnji dio turističke predsezone očito je prošao više nego dobro. Međutim, moja je pretpostavka da će lipanj donijeti određene minuse. Razlog je prilično prozaičan: različiti raspored školskih praznika u Njemačkoj, našem najvažnijem emitivnom tržištu. Nijemaca je u prvih pet mjeseci ove godine došlo 40 posto više nego lani, u svibnju čak 74 posto više, što znači da će ih u ovogodišnjem lipnju biti osjetno manje nego u prošlogodišnjem.“

Tako se i odvilo: u lipnju je zabilježeno 6 posto manje noćenja, i to prvenstveno kao rezultat 28 posto manje noćenja njemačkih gostiju. Zapravo, ako pogledamo top 10 emitivnih tržišta u lipnju, pad je zabilježen samo s njemačkog (-28%) i austrijskog (-6%) tržišta, dok je s osam tržišta zabilježen rast.

Praktički istu stvar vidimo i ako promatramo ukupno prvih šest mjeseci. Od top 10 tržišta s kojih nam dolaze gosti, mali minusi noćenja zabilježeni su s 3 tržišta (njemačkog, austrijskog i poljskog), dok je sa 7 tržišta zabilježen rast (odnosno stagnacija s britanskog tržišta). Ukupno je u prvih šest mjeseci 2026. hrvatski turizam, po fizičkim pokazateljima, stagnirao na lanjskoj, rekordnoj razini: ostvareno je 7,63 milijuna dolazaka i 29,51 milijuna noćenja, praktički jednako kao u razdoblju siječanj – lipanj 2025.

Dodajmo i podjelu na strani vs. domaći gosti: stranih noćenja je bilo 1 posto manje u dosadašnjem dijelu godine, a domaćih gostiju 6 posto više.

Naravno, pravi test sezone tek slijedi u srpnju i kolovozu. U ova dva mjeseca odvija se glavnina prometa. Eurostat je upravo objavio kako se u 2025. godini 31,1% svih noćenja u turističkim smještajima diljem EU-a dogodilo tijekom kolovoza i srpnja. Sezonalnost turizma prisutna je u svim zemljama (uglavnom zbog školskih praznika te činjenice da većina ljudi preferira veći dio godišnjeg odmora potrošiti ljeti), a Hrvatska je na samom vrhu. U Hrvatskoj je prošle godine 54,5% turističkih noćenja zabilježeno u srpnju i kolovozu, a slijede je Bugarska s 43,4% i Grčka s 41,6% udjela.

Slika 2

Iako na samom vrhu poretka među EU zemljama, kažimo da je ovaj udjel u Hrvatskoj prije desetak i više godina bio i viši, odnosno sezonalnost je ranije bila još izraženija, tako da ova statistika vjerojatno nikoga ne iznenađuje. Štoviše, ako gornju statistiku prezentiramo na drukčiji način, možda će upravo to nekome biti vrjednija informacija: prošle se godine u Hrvatskoj preko 45 posto turističkih noćenja – dakle skoro polovica – ostvarilo izvan dva udarna mjeseca. Ergo, sezonalnost u Hrvatskoj se smanjila, odnosno predsezona i posezona čine sve veći udio u ukupnim turističkim noćenjima.

Brzopotezni pregled ostalih važnijih vijesti iz prošloga tjedna 

 

• Robni izvoz Republike Hrvatske je u prvih pet mjeseci ove godine, prema prvim podacima koje je u četvrtak objavio Državni zavod za statistiku, iznosio 11,4 milijarde eura, što je 11,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Uvoz je istovremeno povećan za 5,4 posto, na 19,9 milijardi eura.
• Vlada je u četvrtak odlučila kako će državna poduzeća obuhvaćena odlukom Vlade uplatiti u državni proračun 60 posto dobiti nakon oporezivanja ostvarene tijekom 2025. godine. Odluka se odnosi na 22 pravne osobe, a među kompanijama koje će veći dio dobiti uplatiti u proračun nalaze se HEP, INA, Janaf, Hrvatska poštanska banka, Hrvatske šume, ACI, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Državne nekretnine, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz te nekoliko zračnih luka. Hrvatska lutrija u proračun će uplatiti cjelokupnu dobit nakon oporezivanja. Ministarstvo financija procjenjuje da će država na taj način uprihoditi oko 200 milijuna eura.
• Ako ste propustili u medijima i/ili niste prisutni na društvenim mrežama – a dvadesetak medija je prenijelo vijest u kraćem ili širem formatu – na Labu smo objavili novi pregled građevinarstva i nekretnina u Hrvatskoj. Nekretninski puls, koji odsad donosimo u suradnji sa Zagrebačkom bankom i njihovim glavnim ekonomistom Dolencem, najpodrobnija je analiza sektora građevinarstva i tržišta stambenih nekretnina koju možete čitati svaka tri mjeseca.
• RH je na domaćem tržištu kapitala izdala novu obveznicu – zadužila se za 1,25 milijardi eura na rok od pet godina. Izdanje je realizirano uz prinos do dospijeća od 3,08 posto.
• Od poslovnih vijesti izdvojimo kako je Infobip objavio da je preuzeo američku tvrtku SocketLabs, Rimac zapošljava još sto radnika u proizvodnji, a glavni izvršni direktor Rheinmetalla pred Plenkovićem je najavio kako će u DOK-ING u sljedećih pet godina uložiti 500 do 600 milijuna u razvoj i istraživanje te zaposliti još tisuću ljudi.

 

_____________________

Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu:

1. Kolike su kamatne stope za poduzeća i koliko se mogu zadužiti? (Velimir Šonje)
2. Edmund Phelps: kako je kultura ulazila u glavni tok ekonomske misli (Darko Oračić)
3. Nekretninski puls: građevinarstvo i nekretnine, br. 2 (Ivica Brkljača i Velimir Šonje)
4. Dobit, zarada, višak: kako Ideje.hr siju optužbe za „širenje dezinformacija“ (Velimir Šonje)