Brkljača prikazuje detaljne statistike o cijenama nekretnina koje su objavljene u najnovijoj i veoma opširnoj publikaciji Ekonomskog instituta Zagreb te spekulira o tome da nas postojanje ovakve statističke osnovice približava uvođenju poreza na nekretnine
Brkljača je usporedio nove podatke Eurostata o cijenama u zemljama članicama i došao do zaključka da je hrana relativno skupa dok su stanovanje i zdravlje kod nas relativno jeftini. Unatoč raširenoj percepciji, cijene u hotelima i restoranima se u ovoj usporedbi ne pokazuju osobito visoke
Pri tumačenju nedavno objavljenih podataka o BDP-u za prvo tromjesečje treba biti veoma oprezan. Brkljača pokazuje da između preliminarnih i revidiranih podataka o BDP-u postoji sistematsko odstupanje u korist revidiranih – preliminarni sistematski podcjenjuju rast. Problem je osobito izražen kod sezonski prilagođenih podataka zbog turizma. Autor poručuje da bi DZS trebao unaprijediti svoje modele.
Ivica Brkljača prikazuje progresivnost sustava poreza na dohodak kroz izračun iznosa koji poslodavac mora platiti državi ako radniku želi povećati neto plaću za 100 kuna. Dodatne uplate u proračune vlasti dramatično rastu s porastom plaća koje se želi povećati za 100 kuna.
Brkljača prikazuje studiju o hrvatskom turizmu koju su sastavili stručnjaci Europske komisije. U najzanimljivijem dijelu analiziraju odrednice turističke potražnje. Pronalaze nisku cjenovnu elastičnost, razmjerno veliku elastičnost na cijene goriva i veoma veliku dohodovnu elastičnost, mnogo veću od jedan. Znači da je potražnja za turističkim uslugama u Hrvatskoj izrazito osjetljiva na poslovni ciklus u EU. Osjetljivost je veća nego kod glavnih konkurenata.
Rastakanje socijalne države ili države blagostanja bila je, i još uvijek je, često korištena fraza. Međutim, podaci ne daju uporišta za nju. Udjel svih izdataka za socijalne transfere u BDP-u kontinuirano raste. Brkljača stoga sumnja da je teza o rastakanju države blagostanja samo poslužila interesnim skupinama da iza nje sakriju svoje uske interese
Nekada pompozno najavljivano kao spasonosno rješenje za zapošljavanje mladih, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) postupno pada, što je posljedica bitno promijenjenih odnosa na tržištu rada. Brkljača zaključuje da je to ipak bila mjera za krizna vremena
DZS je prošloga tjedna objavio podatke iz Ankete o radnoj snazi za posljednje tromjesečje 2017. Broj zaposlenih porastao je 3,8% anualizirano tj. […]
Brkljača je istražio realne opcije za rasterećenje rada u nastavku porezne reforme i pronašao ih i u porezu na dohodak i doprinosima i novom načinu obračuna olakšica za uzdržavane članove obitelji.
Ivica Brkljača objašnjava zašto je visoka progresivnost oporezivanja plaća i dalje problem u Hrvatskoj. Upozorava da se u zadnje vrijeme sve češće čuje da smanjenje progresivnosti oporezivanja više nema smisla. Podsjeća da je vrijeme pokazalo kako su kritičari ranijih reformi, koje su nazivali “superhik reformama”, bili u krivu.
