Ivica Brkljača prikazuje progresivnost sustava poreza na dohodak kroz izračun iznosa koji poslodavac mora platiti državi ako radniku želi povećati neto plaću za 100 kuna. Dodatne uplate u proračune vlasti dramatično rastu s porastom plaća koje se želi povećati za 100 kuna.
Brkljača prikazuje studiju o hrvatskom turizmu koju su sastavili stručnjaci Europske komisije. U najzanimljivijem dijelu analiziraju odrednice turističke potražnje. Pronalaze nisku cjenovnu elastičnost, razmjerno veliku elastičnost na cijene goriva i veoma veliku dohodovnu elastičnost, mnogo veću od jedan. Znači da je potražnja za turističkim uslugama u Hrvatskoj izrazito osjetljiva na poslovni ciklus u EU. Osjetljivost je veća nego kod glavnih konkurenata.
Rastakanje socijalne države ili države blagostanja bila je, i još uvijek je, često korištena fraza. Međutim, podaci ne daju uporišta za nju. Udjel svih izdataka za socijalne transfere u BDP-u kontinuirano raste. Brkljača stoga sumnja da je teza o rastakanju države blagostanja samo poslužila interesnim skupinama da iza nje sakriju svoje uske interese
Nekada pompozno najavljivano kao spasonosno rješenje za zapošljavanje mladih, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) postupno pada, što je posljedica bitno promijenjenih odnosa na tržištu rada. Brkljača zaključuje da je to ipak bila mjera za krizna vremena
DZS je prošloga tjedna objavio podatke iz Ankete o radnoj snazi za posljednje tromjesečje 2017. Broj zaposlenih porastao je 3,8% anualizirano tj. […]
Brkljača je istražio realne opcije za rasterećenje rada u nastavku porezne reforme i pronašao ih i u porezu na dohodak i doprinosima i novom načinu obračuna olakšica za uzdržavane članove obitelji.
Ivica Brkljača objašnjava zašto je visoka progresivnost oporezivanja plaća i dalje problem u Hrvatskoj. Upozorava da se u zadnje vrijeme sve češće čuje da smanjenje progresivnosti oporezivanja više nema smisla. Podsjeća da je vrijeme pokazalo kako su kritičari ranijih reformi, koje su nazivali “superhik reformama”, bili u krivu.
DZS je prošli tjedan objavio preliminarne podatke o robnoj razmjeni s inozemstvom. Robni izvoz u 2017. porastao je za 12% (uvoz za […]
Suprotno raširenom vjerovanju, nejednakosti i siromaštvo u Hrvatskoj se smanjuju. Ivica Brkljača tumači najnovije podatke dobivene Anketom o dohotku stanovništva.
Uspoređujući dugoročne trendove plaća radnika, profitabilnosti poduzetnika i visine prosječnih plaća u značajnijim poduzećima Brkljača dolazi do zaključka da u Hrvatskoj ne postoji osnova za sukob kapitala i rada kao ni za otpor prema stranim ulaganjima, s obzirom da se u poduzećima nastalim kroz strana ulaganja isplaćuju najviše prosječne plaće.
