Kada govorimo o strukturi same ekonomije, jedan od najraširenijih mitova u hrvatskoj javnosti onaj je o gotovo nepostojećoj – (namjerno) uništenoj! – […]
Brkljača uz pomoć sedam tema i pripadajućih slika uvjerljivo tumači što je u današnjoj strukturi rasta drukčije nego prije 2008., zašto će nas sljedeća kriza pogoditi slabije nego prethodna i upozorava da to ne znači kako je danas sve riješeno; naprotiv, ističe preostala problematična područja poput javne administracije, državnih poduzeća, zdravstva, u kojima su reforme nužne kako bi ova zemlja dosegla rast od 5%, što može doseći ako hrabrije krene u reforme
Ivica Brkljača pokazuje tamnu stranu «uspjeha» takozvane fiskalne prilagodbe: veliki dio korekcije deficita i omjera javnog duga objašnjava se povećanim teretima koji guše razvoj
Ivica Brkljača analizirao je najnovije podatke DZS-a o raspodjeli plaća nakon ispravka algoritma za izračun medijana i ustanovio neke zanimljive trendove i pravilnosti o temi koja svakoga zanima – koliko tko zarađuje u Hrvatskoj.
Brkljača je analizirao stvarno povlačenje sredstava EU fondova, dakle cash flow, i zaključio da smo i dalje veoma loši, najlošiji dapače. Ali, ima i dobra vijest: još ništa nije izgubljeno
Izračunat je doprinos turizma hrvatskom BDP-u koji uključuje i neizravne učinke i dosta je veći nego u drugim zemljama, ali to nije neočekivan rezultat
Unatoč svjetskim ratovima, naftnim šokovima, velikim krizama i recesijama koje su bile povod mnogim lomovima na burzama, ni nekretnine, ni obveznice, ni zlato, ni drago kamenje, ni umjetnine ili kojekakvi drugi oblici investiranja – nisu nadmašili prinose dionica (dioničkih indeksa) u (veoma) dugom roku. U ovom stoljeću odnos je nešto drugačiji, obveznice su odbacile veći realni povrat od dionica.
Brkljača prikazuje detaljne statistike o cijenama nekretnina koje su objavljene u najnovijoj i veoma opširnoj publikaciji Ekonomskog instituta Zagreb te spekulira o tome da nas postojanje ovakve statističke osnovice približava uvođenju poreza na nekretnine
Brkljača je usporedio nove podatke Eurostata o cijenama u zemljama članicama i došao do zaključka da je hrana relativno skupa dok su stanovanje i zdravlje kod nas relativno jeftini. Unatoč raširenoj percepciji, cijene u hotelima i restoranima se u ovoj usporedbi ne pokazuju osobito visoke
Pri tumačenju nedavno objavljenih podataka o BDP-u za prvo tromjesečje treba biti veoma oprezan. Brkljača pokazuje da između preliminarnih i revidiranih podataka o BDP-u postoji sistematsko odstupanje u korist revidiranih – preliminarni sistematski podcjenjuju rast. Problem je osobito izražen kod sezonski prilagođenih podataka zbog turizma. Autor poručuje da bi DZS trebao unaprijediti svoje modele.
