B2B-ovci Bićanić i Deskar Škrbić pažljivo, korak po korak, tumače teorijsku pozadinu često zaoštrenih rasprava o međunarodnoj razmjeni, platnoj bilanci i tečaju. Od Smitha i Ricarda do Krugmana, nakon čitanja ovog teksta mnogo toga će biti jasnije.
U novom tekstu iz serije o ekonomskoj povijesti Ivo Bićanić istražuje razvoj željeznica i pronalazi šest paralela s danas otvorenim pitanjima ekonomskog razvoja: (1) slični tehnološki preduvjeti za polet jednog sektora, (2) neuspjeh tržišnih rješenja i (3) mrežni efekti, (4) jačanje uloge države, (5) važna uloga životnog ciklusa proizvoda i (6) tehnološki napredak koji izaziva strukturne deformacije
Štednja je važna pojedincima, obiteljima, poduzećima i državi u cjelini. Međutim, većina ljudi ne zna točno definirati štednju. Većina ljudi, ali i ekonomista, ima dvojbe o tome što utječe na štednju. U nastavku serije o povratku osnovama Bićanić i Deskar Škrbić objašnjavaju pojam i odrednice jedne od najvažnijih ekonomskih pojava.
Kako su se investicije kretale u novijoj povijesti, što ih određuje i kakva je veza između investicija i gospodarskog rasta. Ivo Bićanić i Milan Deskar Škrbić u trećem nastavku serije Povratak osnovama pišu o ovim i drugim pitanjima vezanim uz investicijske procese. Postavljaju i jedno intrigantno pitanje: jesu li investicije u Hrvatskoj poseban slučaj?
Kako objasniti ukupnu osobnu potrošnju u nacionalnom gospodarstvu? Što se događa u krizama, što u razdobljima uzleta i da li na potrošnju osim dohotka utječu i druge stvari poput planiranja životnog ciklusa i gledanja preko susjedova plota? Bićanić i Deskar Škrbić u drugom predavanju iz serije Back to Basics ili Povratak osnovama tumače promjene najvažnije sastavnice bruto domaćeg proizvoda – osobne potrošnje
Koliko ste puta čuli da se “previše troši” ili “previše štedi”? Da potrošnju treba “pokriti” onime što se zaradi? Iza naizgled jednostavnih ekonomskih postavki kriju se složeni makroekonomski odnosi. Bićanić i Deskar Škrbić raščlanjuju te odnose u prvom od petnaest nastavaka serije “Back to Basics”. Svake druge srijede na Labu ćemo objaviti po jedno predavanje iz makroekonomike s primjenama na podacima za Hrvatsku. Na kraju serije pažljiviji čitatelji će mnogo bolje razumjeti makroekonomske teme i lakše prepoznavati pogreške u stavovima brojnih komentatora i sudionika ekonomskih rasprava.
Kratku, ali za internet format veoma dugu povijest Druge industrijske revolucije Bićanić je začinio pregledom najvažnijih izuma i inovatora. Pogled u inovativnu prošlost ponekad je nužan da bolje shvatimo današnju industrijsku dinamiku. Danas se svijet možda brže mijenja nego svijet opisan u ovom tekstu.
U prvom tekstu o Velikom razlazu – razvojnom napretku Zapada spram Istoka – Ivo Bićanić je proces smjestio u razdoblje prije Prve industrijske revolucije i opisao razlaz rastom nadnica. U ovom nastavku prikazuje ulogu drugih faktora – različitih stupnjeva tržišne integracije i političke stabilnosti. Spoj tržišne integracije i političke nestabilnosti pogodovao je razvoju na Zapadu, dok je Kina imala političku stabilnost i tržišnu fragmentaciju.
Nakon što je ponudio tumačenje Malog razlaza – razvojnog ubrzanja koje je u sjeverozapadnoj Evropi nastupilo prije Industrijske revolucije – Ivo Bićanić analizira Veliki razlaz Evrope i Azije koji se dogodio približno u isto vrijeme. Ubrzanje rasta u Kini nakon 1980. i ponovno izrastanje Kine u najveće gospodarstvo svijeta, analizu privremenog silaska Kine s povijesne pozornice od 17. do 20. stoljeća čini osobito zanimljivim štivom.
Kako je nastalo i kada je započelo razvojno razilaženje sjevera i juga Europe? U potrazi za uzrocima još uvijek aktualne podjele sjever-jug Ivo Bićanić se vraća u šesnaesto stoljeće, mnogo prije Prve industrijske revolucije. Među objašnjenjima ističe rast dohodaka i sučeljava Allenovo objašnjenje koje počiva na plaćama s Van Zandenovim složenijim objašnjenjem koje uključuje institucije i druge uzroke.
