Milan Deskar-Škrbić, Autor na Arhivanalitika - Ekonomski lab

09/08/201930/04/2026Novac i bankarstvo, Povijest

Treći krug proširenja euro područja: jesu li kandidati spremni?

Poznata priča o tome da se isplati uvesti euro ako gospodarstvo zemlje nema specifična kretanja već je vezano uz veće valutno područje, odnosno, da se euro ne isplati uvesti ako takve specifičnosti postoje, ovdje je analitički raščlanjena na tri dijela. Autori su gledali (a) koliko su ekonomski šokovi povezani, (b) da li zemlja koja razmatra uvođenje eura na šok reagira slično kao europodručje i (c) da li su učinci monetarne politike ECB-a u europodručju i zemlji kandidatu slični. Rezultat kaže da se Rumunjskoj, a osobito Bugarskoj i Hrvatskoj isplati uvesti euro.

25/07/201916/04/2026Povijest

B2B2 5: Faktori rasta

Hrvatska je u zadnjih sedam desetljeća rasla po vrlo različitim stopama. Ako se promatra rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), stope rasta […]

04/07/201916/04/2026Ekonomska i financijska pismenost, Makroekonomija, Povijest

B2B2 4 Naočale za dugi rok: Solow-Swannov model

Kakav je dugoročni rast Hrvatske i što ga određuje? Da bismo odgovorili na ovo pitanje potrebno je imati podatke o dugoročnom rastu. […]

24/06/201916/04/2026Knjige, Novac i bankarstvo

Deskar-Škrbićev prikaz knjige Euro u Hrvatskoj: za i protiv

Autor: Velimir Šonje Izdavač: Arhivanalitika, biblioteka Ekonomski lab Tip uveza: Meki Tip: Popularna znanstvena knjiga Jezik: Hrvatski ISBN: 978-953-99883-5-5 Milan Deskar Škrbić […]

01/05/201916/04/2026Ekonomska i financijska pismenost, Makro, Povijest

B2B2-3: četiri spuštene loptice u analizi dugog roka

Kako pristupiti ekonomskoj analizi dugog roka, što se gleda u dugom, a što se ostavlja u okviru kratkog roka i privremeno ostavlja po strani, tema je najnovijeg nastavka B2B-a Bićanića i Deskara-Škrbića. Ako ste se ikada pitali kako ekonomisti razlikuju kratki i dugi rok, evo jednog mogućeg odgovora: treba gledati razdoblja od barem 30 godina

10/04/201916/04/2026Ekonomska i financijska pismenost, Makro, Povijest

B2B2-2: Velika pitanja dugog roka – priprema pozornice

Bićanić i Deskar-Škrbić nastavljaju svoju seriju Makroekonomika II u sklopu B2B2. Otvaraju temu o tajnama rasta: što neka društva čini bogatima, a druga siromašnima? Što je konvergencija? Sve ovo je samo predtekst za ono što slijedi…

15/03/201916/04/2026Ekonomska i financijska pismenost, Makro

B2B2-1 (drugi dio): Ekonomska analiza makroekonomske raspodjele

Bićanić i Deskar-Škrbić nastavljaju s uvodom u Makro II, i to na jednoj od najzanimljivijh tema o nejednakosti, raspodjeli, odnosu kapitala i rada. Nakon što su u prvom tekstu pokazali da se udjeli rada i kapitala u dodanoj vrijendosti u Hrvatskoj nisu bitno promijenili, u ovom se bave teorijama u potrazi za mogućim objašnjenjima

27/02/201916/04/2026Makro

B2B2-1 Makroekonomska raspodjela: raspodjela dohotka između rada i kapitala

Nakon objave Makroekonomike I u kojoj su se bavili pitanjima stabilizacijske politike u kratkom roku, Bićanić i Deskar-Škrbić otvaraju novu seriju B2B2 o makroekonomici dugog roka tekstom o kretanju udjela rada i kapitala u ukupnom dohotku. Vrućoj temi nejednakosti i raspodjele vraćat će se nekoliko puta u seriji, ali uvijek hladno i kroz analizu brojki, kao i ovaj put: kada se u kalkulaciji uzme u obzir udjel dohotka samozaposlenih, makro raspodjela u Hrvatskoj ne pokazuje velike promjene

11/02/201929/04/2026Povijest

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivnost. U drugom dijelu pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike.

08/02/201916/04/2026Povijest

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU