Velimir Šonje

03/10/201803/10/2018Inflacija, Novac i bankarstvo

Rušenje hiperinflacije u Hrvatskoj 1993.: tržište je kao voda, uvijek pronađe svoj put

Na današnji dan pred 25 godina tadašnji premijer Nikica Valentić objavio je anti-inflacijski program koji se još uvijek tumači kao jedan od najvažnijih i najkontroverznijih događaja u modernoj gospodarskoj povijesti Hrvatske. Da bi se shvatilo što je potom uslijedilo, treba razumjeti sve bitno što je toj objavi prethodilo. Esej koji se čita 20 minuta iz pera sudionika događaja, Velimira Šonje, tadašnjeg savjetnika Vlade Republike Hrvatske

02/10/2018Fiskalna politika, Istaknuto, Povijest

Javni sektor može bolje: jeftinije i kvalitetnije

Nevjerojatno je da do pred nekoliko godina tereti koje državni sektor nameće privatnom uopće nisu bili tema javnih rasprava u Hrvatskoj. Političari su mogli u miru raditi planove i davati obećanja. Mogli su biti sigurni da, osim par ekonomista koje nitko ne čuje, nitko neće postaviti heretičko pitanje o tome tko će sve to platiti i kakve će biti posljedice. Sada se situacija okreće.

30/09/201830/09/2018Novac i bankarstvo, Povijest

Povratak južnjačkog populizma: Italiju može spasiti samo Italija

Usporedbom Italije i Argentine može se doći do definicije južnjačkog ekonomskog populizma koji osim fiskalne neodgovornosti počiva i na korištenju novca odnosno centralne banke u dnevno-političke svrhe. Italija još nije prešla taj rubikon, no hoće li?

28/09/201828/09/2018Istaknuto

Argentini 57 milijardi MMF-ovih dolara

Velikih 57 milijardi dolara za Argentinu najnoviji je pokušaj sređivanja stanja u državi koja se trajno odupire fiskalnoj disciplini. Šonje ne vidi kako bi se to moglo promijeniti, zašto bi ovaj put bilo drugačije?

23/09/2018Fiskalna politika, Istaknuto, Povijest

U nedostatku hrabrosti kompromis je bolji od vožnje u krivom smjeru

Kako priča o povratku jednog emigranta otkriva dihotomiju današnje Hrvatske – njenu neponovljivu sposobnost da privlači i odbija, njen kapacitet za dobre i loše i poteze i za političku vožnju po sredini koju je aktualni premijer doveo do savršenstva i spoznaje da su i kompromisi u nedostatku hrabrosti bolji od vožnje u krivom smjeru

21/09/201822/09/2018Istaknuto, Tech&AI

Ekonomski lab lansira novu rubriku: kriptoekonomika

Lab pokreće rubriku kriptoekonomika. O tome kako na novim tehnološkim konceptima nastaju novi projekti, kako se infrastruktura razdvaja od kriptovaluta i kako se mogu očekivati prevare, afere i otpori razvoju. O obveznici Svjetske banke koja se izdaje na blockchainu i o tome kako će tehnologija kao i kroz povijest mijenjati svijet.

19/09/2018Istaknuto, Novac i bankarstvo, Tržišta

Što će biti s kamatnim stopama u sljedeće dvije godine

Jedan je član Izvršnog odbora Europske središnje banke na skupu u Berlinu pred nekoliko dana iznio veoma interesantne prognoze na temelju rezultata jednog modela monetarne politike. Pogledajte što se očekuje u pogledu kretanja kamatnih stopa u euro području do sredine 2020.

17/09/2018Ekonomska i financijska pismenost, Istaknuto

Nema besplatnog ručka: što je oportunitetni trošak i kako se može primijeniti u brodogradnji i na EU fondove

Šonje objašnjava ideju i primjenu oportunitetnog troška na primjerima brodogradnje i jednog EU natječaja. Ideja multiplikativnih efekata često služi maskiranju oportunitetnog troška jer glorificira status quo, dok računanje oportunitetnog troška upućuje na ekonomsku dinamiku i vrednovanje propuštenog

16/09/201816/09/2018Istaknuto, Svijet

Vrijednost za novac, Domovino: prokletstvo fiskalnog suficita u dobrim vremenima

Kako tumačiti suficit u proračunu opće države u doba gospodarskog rasta i koliko se tandem Plenković-Marić razlikuje od tandema Sanader-Šuker? Krajnji ishod ne zavisi ni o jednom pojedincu, nego o stavu glasača, o tome što će željeti većina

14/09/2018Biznis, Inflacija, Istaknuto

Kako posluju bilježnici i odvjetnici i u čemu je razlika među njihovim tržištima

S Mrak bloga Marka Rakara prenosimo tekst o sličnim financijskim rezultatima javnih bilježnika i odvjetničkih društava. Iako uočava da su odvjetnici nešto više izloženi konkurenciji, autor postavlja pitanje nije li restriktivna regulacija ulaska na tržište bilježničkih i odvjetničkih usluga glavni razlog njihova, ukupno gledano, poslovnog uspjeha. Postavlja pitanje ne bi li liberalizacija pogodovala nižim cijenama