Brexit nije rasturio povjerenje u europski projekt, ali velike su razlike među državama

Foto: Jorisvo / Dreamstime

Ad
Ad

Nedavno objavljeno istraživanje uglednog američkog think-thanka Pew Research Center pokazalo je kako je u 2017. godini došlo do snažnog rasta povjerenja i podrške EU. Slika 1 pokazuje da je do rasta podrške došlo u svim zemljama uključenim u analizu (prikazane su samo najveće države). Zanimljivo je da su i Britanci naklonjeniji EU nego prošle godine. To se može tumačiti kao efekt «odbijanca» nakon referenduma koji je tijesno (52:48) završio u korist Brexita.

Slika 1: Naklonjenost EU

Izvor: Pew Research Center

Međutim, građani nisu potpunosti zadovoljni načinom funkcioniranja EU.  Istraživači Pew-a su postavili i pitanja o izlasku iz EU odnosno želji za raspisivanjem referenduma o exitu. Slika 2 pokazuje da je potpora napuštanju EU relativno mala, ali da građani ipak žele da se njihov glas čuje i da se mogu izjasniti o članstvu. Najzanimljivije je da je postotak afirmativnih odgovora na pitanja o izlasku među najnižima u Mađarskoj, koja se inače smatra vrlo euroskeptičnom zemljom zbog politike i retorike Viktora Orbana. Očito da stavovi dominantnih lidera koji personaliziraju politički prostor često ne odgovaraju stavovima građana o važnim pitanjima.

Slika 2: Postotak odgovora na pitanja o izlasku iz EU i raspisivanju referenduma

Izvor: Pew Research Center

Čini se kako građani bez obzira na sve nesavršenosti postojećeg sustava ipak prepoznaju prednosti članstva. Slično je i s eurom, kojem potpora u posljednje vrijeme također raste, o čemu smo pisali nedavno. Ovo nije dobra vijest za mnoge koji su nakon referenduma o Brexitu očekivali (ili priželjkivali) da će i Nizozemska i Francuska slijediti taj put i da će 2017. godina označiti svojevrsni kraj EU projekta. Čini se da taj projekt sada traži neko čvrsto uporište za sljedeću fazu koju će nositi nova generacija političara.

Nedavno objavljeni podaci Eurobarometra potvrđuju ovu tezu. Povjerenje u institucije EU iskazuje 47% ispitanika zbrojeno u svim državama članicama, što je 11 postotnih bodova više nego u jesen 2016. To je više i od postotka ispitanika koji iskazuju povjerenje u nacionalne institucije (40%).

Iskoristili smo ove podatke radi predstavljanja rezultata za Hrvatsku u kontekstu u kojem se inače ne prikazuju. Hrvatska se na slici 3 uspoređuje s Nizozemskom, gdje je povjerenje u institucije najveće, Grčkom, gdje je povjerenje u institucije najmanje, i s prosjekom za 28 država članica. Prikazuje se postotak ispitanika koji teže nepovjerenju u institucije.

Slika 3: Postotak ispitanika koji teže nepovjerenju u institucije

 Izvor: Eurobarometar

U Hrvatskoj, i u mnogo većoj mjeri u Grčkoj, rašireno je nepovjerenje u institucije. Međutim, riječ je o općoj pojavi koja je mnogo izraženija u odnosu prema nacionalnim nego prema institucijama EU. To ne čudi s obzirom da su kritične institucije (npr. pravosuđe, policija) nacionalne. Za oko zapinje činjenica da je razlika između (ne)povjerenja u nacionalne i europske institucije mnogo veća u Hrvatskoj nego u Grčkoj, gdje čak 71% ispitanika nakon krize teži nepovjerenju u institucije EU. Taj postotak u Hrvatskoj iznosi 52% i nalazi se tek malo iznad europskoga prosjeka od 46%.

Unatoč tome što je nepovjerenje u padu, podaci pokazuju da je dug put do uspostave povjerenja, osobito na europskom jugoistoku. Glavna poruka brojki glasi da se (ne)povjerenje u nacionalne i EU institucije ne može odvajati. Nacionalne i EU institucije rastu i padaju zajedno.