Vuk Vuković u prvom iz serije članaka prikazuje zaključke svoje doktorske disertacije iz političke ekonomije s Oxforda, nedavno obranjene sa najvišom ocjenom. U uvodnom tekstu objašnjava glavne teze i pojam „mreže elita“.
Kotarski smatra da se izborni događaji ovih dana smještaju između korisnog mita o ireverzibilnosti integracije i nedostatka demokratskih uporišta za realizaciju projekta eurofederacije. U takvim uvjetima, kolebanja glasačkog tijela jedina su konstanta, prema onoj da jedino mijena stalna jest. Autor pruža dubinski uvid u tektoniku političkih odnosa u EU
Na Labu pratimo slučaj Huawei koji problematizira pitanja državnog intervencionizma i slobodnog tržišta. Ovaj specijal je pripremljen prije odluke Googlea o djelomičnoj obustavi suradnje s Huawei, pa se odlično uklapa u tumačenje šireg okvira
Socijalna država ili država blagostanja u Hrvatskoj: kolika je, od čega se sastoji, kako se financira, kako izgleda u međunarodnim usporedbama i općenito, gdje je europska država blagostanja u odnosu na druge zemlje OECD-a, od Meksika, Koreje i Čilea do Novog Zelanda. Šimović i Deskar Škrbić nastavljaju svoju seriju o ekonomici javnog sektora.
Hrvatska se prošli tjedan nakon podulje pauze ponovo davila u užasu ustaša i partizana. Približavanje tog datuma, 9.V., koji se u bivšoj državi […]
Zamislite kakvu moć ima taj kapitalizam. Toliku da je bio u stanju spasiti komunizam. Točnije, strukturu moći koja ga je nosila – partiju.
Kako pristupiti ekonomskoj analizi dugog roka, što se gleda u dugom, a što se ostavlja u okviru kratkog roka i privremeno ostavlja po strani, tema je najnovijeg nastavka B2B-a Bićanića i Deskara-Škrbića. Ako ste se ikada pitali kako ekonomisti razlikuju kratki i dugi rok, evo jednog mogućeg odgovora: treba gledati razdoblja od barem 30 godina
Ljudima je novac apstraktna stvar. Navodno je neka anketa provedena među srednjoškolcima pokazala da većina misli kako novac nastaje u bankomatu. Taj […]
Njemačka industrijska strategija testira okvire državnog intervencionizma. Sve države interveniraju u svoje tržišne ekonomije. Pitanje je samo mjere i načina kako bismo mogli procijeniti koliko ova strategija ima smisla.
Konačan dokaz: uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske; nije ih bilo dovoljno
