Šimović i Deskar-Škrbić u drugom nastavku serije o ekonomici javnog sektora definiraju uži i širi obuhvat te veličinu države. Tekst uvodi u glavne pojmove i čitatelju predočava od čega se sve sastoji apstraktan pojam “država” te koliko tu novca i u kojim smjerovima kola
Nevjerojatno je kako smo previdjeli sličnost između Macronove kombinacije i korekcije politika koju je odigrao govorom u ponedjeljak i hrvatske politike. Razlika je samo u tome što naši političari znaju obilato kompenzirati potencijalne nezadovoljnike bez obzira na cijenu, čime preveniraju pobune, dok je poletnom Macronu trebalo neko vrijeme da shvati formulu kako se to radi
Za sada se ne doima da bi američka fiskalna ekspanzija, protekcionizam ili rast kamatnih stopa mogli ugušiti globalni rast onako ili slično kao 2008./09. Ipak, mogući crni labud u narednim godinama je Kina. U Italiji politički avanturizam vladajućih nailazi na granice koje postavlja javno mnijenje. Hrvatska će, kao i uvijek kroz povijest, nastaviti uvoziti ideje, tehnologije i velike društvene promjene. Istom logikom, uvest će i poslovni ciklus – mi usko zavisimo o svemu što se događa u Europi.
Počinje doba Božićnih domjenaka. Tada se iz nepoznatoga razloga pojavi ona potreba za podvlačenjem crte i podizanjem pogleda ne bi li se vidjelo dalje u budućnost. Pa se vidi da je kristalna kugla zapravo kvrgava. Prognozirati je teško, osobito kad je budućnost u pitanju (Yogi Berra). Ipak, razaznaju se ključni događaji, faktori koji bi mogli remetiti pravila igre. Vide se i glatke promjene čija se tektonika već osjeća, i utječe na promjene u mjesecima koji slijede
Do izbijanja krize 2008. Hrvatska i Slovenija konvergirale su prema razvojnom prosjeku EU mjerenom realnim dohotkom po stanovniku. Slovenija je došla do […]
Kako u istoj slici kombinirati neke jako dobre indikatore iz uslužnog sektora (bez turizma) i izvoza s realnom pričom o vlasti koja se u ime stabilnosti odrekla ambicioznijih reformi i strahom od krize koja može udariti izvana? Slika nikad nije crno-bijela
Kako stvarno izgleda prijedlog državnog proračuna, što se krije u njegovim pretpostavkama i kako bi izgledalo točno obrazloženje prijedloga državnog proračuna, očišćeno od tehnikalija, politikantstva i PR-a?
Ponovo čitajući jedan tekst iz 1946. o ekonomici straha, Velimir Šonje promišlja o paralelama između ondašnjih i današnjih vremena, o tome kako je strah privremeno bio nestao iz javnog političkog i ekonomskog diskursa što je otvorilo vrata nadi, prosperitetu i integracijama, i o tome kako se strah sada pomalo vraća
Šonje u dva nastavka u dva dana na Labu komentira knjigu Martine Dalić «Agrokor: slom ortačkog kapitalizma». Ujedno deklarira «sukob interesa» s obzirom da autoricu privatno dobro poznaje još od fakultetskih dana iz druge polovice osamdesetih. Ovo je prvi nastavak.
Što je slučajno u informacijama koje nas okružuju? Filozofija i statistika slučajnosti i rasporeda informacija lijepo će se moći analizirati na slučaju Agrokora kako će rasti količina informacija s kojima raspolažemo
