Vuk Vuković u trećem i posljednjem iz serije članaka prikazuje rezultate i zaključke svoje doktorske disertacije iz političke ekonomije s Oxforda. U ovom tekstu donosi konačnu ocjenu o političkoj uvezanosti top menadžera i kakve posljedice takva uvezanost ima na distribuciju dohodaka.
Vuk Vuković u drugom iz serije članaka prikazuje rezultate i zaključke svoje doktorske disertacije iz političke ekonomije s Oxforda. U ovom tekstu predstavlja rezultate prva dva rada iz disertacije u kojima pokazuje koristi koje političari i firme ostvaruju od međusobne uvezanosti koja ima jače učinke u vremenima krize
Vuk Vuković u prvom iz serije članaka prikazuje zaključke svoje doktorske disertacije iz političke ekonomije s Oxforda, nedavno obranjene sa najvišom ocjenom. U uvodnom tekstu objašnjava glavne teze i pojam „mreže elita“.
Gospodarski rast u Hrvatskoj oduvijek je zarobljen unutar povezanih klijentelističkih mreža koje istiskuju ili sprečavaju razvoj tržišnih odnosa. Iako IT kompanije mnogo rade za javni sektor, Vuk Vuković istražuje može li razvoj tog sektora ipak iznjedriti tržišni rast neovisan o starim klijentelističkim mrežama
Je li egalitarizam odnosno egalitarni sindrom jedan od kočničara razvoja u Hrvatskoj? Ako egalitarizam postoji u svim društvima (dovoljno se sjetiti Skandinavije), zašto bi u našem i u onima sličnim nama bio percipiran kao kočnica razvoja? Vuk Vuković objašnjava da se egalitarizam manifestira različito u zemljama europske jezgre i periferije kojoj pripada i Hrvatska. Ubrzana industrijalizacija na periferiji u 20. stoljeću značila je da se mentalitet nije stigao prilagoditi (evoluirati) kao u jezgri gdje je razvoj počeo najmanje stotinu godina ranije i odvijao se sporije pa je bilo vremena za prilagodbu kroz generacije
U radu za koji je dobio nagradu Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za 2017., Vuk Vuković dovodi u vezu korupciju, dugotrajnost na vlasti i veće poreze odnosno prireze. Načelnici koji vladaju u gradovima i općinama sa nižim razinama transparentnosti i odgovornosti u prosjeku dulje ostaju na vlasti, korumpiraniji su te nameću veće prireze.
Da li bolje ocjene u školi uzrokuju veće plaće kasnije u životu? Vuk Vuković pokazuje zašto korelacija ne znači uzročnost. Raspravlja o metodologiji koja može razdvojiti te dvije stvari. Izvrsna školica znanstvenog načina razmišljanja našeg doktoranda s Oxforda.
Vuk Vuković najavljuje novo razdoblje u ekonomici i društvenim znanostima. Rubno provocira, ostavljajući prostor za slutnju da smatra kako se do sada uopće nije radilo o znanostima. Znanost, po Vukoviću, počinje s kontroliranim nasumičnim i prirodnim eksperimentima koji od devedesetih godina XX stoljeća naovamo ulaze u znanstveni mainstream.
Nakon što je u prvom nastavku postavio problem dugoročnog usporavanja rasta produktivnosti i rasta nejednakosti, Vuk Vuković u nastavku postavlja tezu da je Treća industrijska revolucija tek počela. Analogno Prvoj i Drugoj industrijskoj revoluciji, svijet tek ulazi u razdoblje ubrzanja rasta produktivnosti na temelju novih tehnologija.
Produktivnost rada i nadnice više ne rastu kao u desetljećima između 1880. i 1970. Vuk Vuković raspravlja o razlozima, o vezama s nejednakostima u raspodjeli dohotka i pruža pregled pet mogućih objašnjenja. Ni s jednim nije zadovoljan. Zbog toga najavljuje nastavak rasprave o učincima Treće (IT) industrijske revolucije.
