Rast BDP-a se tehnički ubrzao u drugom tromjesečju unatoč najavama da će Agrokor ugušiti rast

Objavljeno

Ilustracija: Dephumi / Dreamstime

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu BDP-a u drugom kvartalu. Kod nas se nekako udomaćilo prvo gledati promjenu u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iako to nije dovoljno precizno. Nakon rasta od 2,5% u prvom tromjesečju, u drugom je zabilježeno povećanje od 2,8% u odnosu na drugo tromjesečje 2016. Stopa rasta je malo veća nego u drugom tromjesečju 2016. u odnosu na drugo tromjesečje 2015. (prva numerička kolona s lijeve strane u tablici), kada je ovako definiran rast iznosio 2,7%.

2016 Q2 2016 Q3 2016 Q4 2017 Q1 2017 Q2
Realni BDP y-o-y* 2,7% 3,0% 3,4% 2,5% 2,8%
Realni BDP q-o-q** 0,8% 1,4% 0,5% 0,6% 0,8%
Realni BDP y-o-y(s)*** 2,1% 2,9% 3,4% 3,4% 3,4%

 *U odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, izvorni podatak
**U odnosu na prethodni kvartal, sezonski prilagođeno
***U odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, sezonski prilagođeno
Izvor: DZS

Međugodišnje promjene ne daju dobru sliku aktualnih promjena. O aktualnim promjenama bolje je zaključivati na temelju promjena u odnosu na prethodni kvartal, uz sezonsku prilagodbu podataka. Podaci u drugom retku tablice pokazuju da je u drugom kvartalu došlo do ubrzanja rasta. 0,8% desezonirano u odnosu na prethodni kvartal je veća stopa rasta nego u prvom kvartalu ove i zadnjem kvartalu prošle godine. Jednaka je tempu rasta iz drugog kvartala 2016. Ta stopa rasta je na godišnjoj razini veća od 3%. Zbog podatka o 0,8% može se govoriti o određenom ubrzanju, no to je tehničko zapažanje. Suštinski razlike su vrlo male, a i sezonsko prilagođavanje uključuje mogućnost pogreške. Stoga je najtočnije zaključiti da se rast nastavio približno istim tempom kao i ranije.

To se vidi u trećem retku gornje tablice gdje su prikazani isti podaci koji su u izvornom obliku prikazani u prvom retku, samo su u trećem sezonski prilagođeni s obzirom da različiti kvartali u različitim godinama imaju različit broj radnih dana. Rast se prema tome nastavlja po stopi od 3,4% i stabilan je na toj razini već treći kvartal zaredom.

Ovo su vrlo visoke stope rasta za Hrvatsku, jer zemlja gubi stanovništvo. Najbolji iskaz je rast realnog BDP-a po glavi stanovnika. No, to sada ne znamo, jer ne znamo koliko se broj stanovnika smanjio u prvoj polovici ove godine. Na temelju podataka za prošlu godinu znamo da je razlika značajna. Stopa rasta realnog BDP-a prošle godine iznosila je 2,9%, a po stanovniku 3,7%, dakle razlika iznosi 0,8 postotnih bodova. Razlika bi ove godine mogla biti manja nego prošle, no nećemo puno pogriješiti ako zaključimo da se rast realnog BDP-a po glavi stanovnika sada zadržava na tempu od oko 4% na godinu.

Rast bi bio još i veći da u drugom tromjesečju 2017. nije došlo do blagog usporavanja izvoza i investicija. Najvažniji doprinos rastu dolazi od oporavljene osobne potrošnje koja je na međugodišnjoj razini rasla 3,8% prema 3,5% u prvom kvartalu (osobna potrošnja je najvažnija sastavnica koja čini oko 60% BDP-a).

y-o-y (u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine) 2017 Q1 2017 Q2
Osobna potrošnja 3,5% 3,8%
Državna potrošnja 1,6% 1,7%
Bruto investicije 5,4% 3,2%
Izvoz 14,9% 3,6%
Uvoz 10,1% 4,6%

Izvor: DZS

Fluktuacijama izvoza, uvoza i investicija u kratkom roku ne treba pridavati preveliku važnost, jer osim tekućih na podatak utječu i fluktuacije baze iz istog tromjesečja prethodne godine. Jednokratni događaji poput izvoza brodova, uvoza energenata, pokretanja pojedinih većih investicija, mogu uzrokovati velike fluktuacije s obzirom da naše gospodarstvo nije veliko. Stoga su važna prva dva retka u kojima, osim ubrzanja osobne potrošnje, vidimo da državna potrošnja raste po stabilno nižim stopama od drugih agregata, što znači da se državna potrošnja, koja ne uključuje transfere nego velikim dijelom plaće i materijalne troškove opće države, drži pod kontrolom.

Iz prikazanog se mogu zaključiti dvije stvari.

Prvo, brojke se kreću u skladu s očekivanjima, što je najavila i analiza tekućih trendova u prvom polugodištu koju smo objavili jučer. Iz te analize vrijedi izdvojiti zapažanje da se unatoč solidnim trendovima vjerojatno propušta iskoristiti ovo razdoblje za vjerodostojniju fiskalnu prilagodbu i reforme.

Drugo, unatoč brojnim najavama o «raspadu» gospodarstva u vrijeme eskalacije krize u Agrokoru ništa se nije dogodilo. Proći će dosta vremena i trebat će mnogo analiza da se utvrdi, ako i tada, je li to rezultat pozitivnog učinka Lexa koji je ublažio i odgodio prelijevanje problema na gospodarstvo (sprječavanje sistemskog poremećaja) ili je to rezultat objektivno manje važnosti Agrokora za hrvatsko gospodarstvo od onoga kako se godinama predstavljao. Za sada će se o tome i dalje govoriti iz perspektive interesa i strasti, a istina je negdje između.