Textura: pregled najčitanijih i najboljih tekstova na Ekonomskom labu 2018. (Q1)

Objavljeno

Ilustracija: Tsung-lin Wu / Dreamstime

Danas i u danima koji dolaze podsjetit ćemo vas na najčitanije tekstove u ovoj godini. To će ujedno biti podsjetnik i na (neke) najvažnije događaje 2018., na stavove i analize koji su vas najviše zanimali. Krećemo s prvim tromjesečjem (kvartalom – otud oznaka Q1).

Ad

Pregled može biti koristan i kao podsjetnik, ako se sjećate nekoga od ovih tekstova, a naročito može biti koristan ako niste čitali kada su tekstovi izašli. Ne propustite ih drugi put. Osim toga, kada pogledate što se najviše čitalo u prvom kvartalu, shvatit ćete zašto ne volimo Ekonomski lab zvati „blogom Velimira Šonje“ – jer on to nije. To jest, Lab je mnogo više od toga. Šonjini tekstovi nisu bogznakako prošli u prvom kvartalu ove godine.

  1. Kuljiš: transport

Apsolutni pobjednik u pogledu čitanosti u prvom tromjesečju bio je tekst Denisa Kuljiša Jesu li Hrvati izgubljeni u svemiru. Tekst je o isključenosti Hrvatske s glavnih europskih transportnih pravaca i o jednako takvoj isključenosti iz planova o njihovom širenju. Kuljiševski tečan, napadački stil koji obično završi porukom o nesposobnosti ili nekom marifetluku, očito ima svoju vjernu publiku. Iako Denisa već neko vrijeme nema u mainstream medijima (ovo smo prenijeli s njegovog bloga), popularnost starog novinarskog pera očito ne jenjava.

  1. Globan: život mladih

Posebno nam je drag broj 2, Globanov tekst Zašto mladi Hrvati najduže ostaju s roditeljima Tekst je svojedobno prenesen i u Styrinom Expressu. Tomislav Globan je docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koji redovito piše za Lab. Podsjećamo da smo upravo neki dan javili kako je prema glasovima studenata uz Luciju Rogić izabran za najboljeg predavača na Fakultetu! Ovdje je sigurno tema bila ta koja je privukla čitatelje (doista, da li mladi Hrvati najduže u EU ostaju s roditeljima zbog niskih dohodaka i visoke nezaposlenosti?), ali uvijek volimo kada se tekstovi s puno analize široko čitaju.

  1. Šonje: pad dioničkih tržišta početkom godine

U tekstu Jučer su se skršile američke burze, pa što onda? s početka veljače Šonje je objašnjavao zašto je korekcija vjerojatno prolazna u kontekstu tada dobrih statistika iz realnog sektora. I doista, korekcija je bila prolazna, burze su se vrlo brzo podigle i nastavile rasti sve do kraja trećeg kvartala 2018. Nakon toga je u četvrtom tromjesečju uslijedio potop. Ton ove vrste tekstova se prema kraju godine promijenio. No, o tome u jednom od sljedećih pregleda. U ovoj smo godini naučili da vas jako zanimaju teme o financijskim tržištima, sada je više tekstova te vrste nego ranije, a u idućoj će ih godini biti još više.

  1. Šonje: kolaž, ekonomska matineja

Hrvati su Česi, a Česi Hrvati (ili velika slika ne postoji) jedna je od Ekonomskih matineja koje Velimir objavljuje svake nedjelje (od početka Laba propustio je samo jednu nedjelju kad je bio na glečeru), a očito je da volite teme iz srednje i istočne Europe, dok Velimir voli zimske sportove. Upis je bio inspiriran nevjerojatnim nastupom mlade Čehinje Ester Ledecke na Zimskim olimpijskim igrama u Koreji, pa ako ste zaboravili, podsjetite se, u tom kolaž tekstu ima svega, od Ester preko teorija otkud su došli Hrvati do demografije.

  1. Ahec-Šonje: obrazovanje

Amina je u ožujku počela objavljivati seriju tekstova o dijagnozi bolesti hrvatskog obrazovnog sustava. Velika čitanost i još veći interes drugih (mainstream) medija za ovu temu doveli su do prenošenja tekstova, TV gostovanja i općenito širenja ove teme medijskim prostorom. Radi se o dubinskoj i metodološki prilično strogoj analizi i uvijek nam je drago kada vidimo da se takvi tekstovi, za kakve se obično govori da su „predugački“ i „preteški“, tako široko čitaju. To nas uvijek vrati na početak – na uvjerenje da za dubljim promišljanjem postoji potražnja i da ne pati sva publika od ADHD-a. Na tragu te ideje Lab ide dalje.

 

Sutra: što se čitalo u 2018:Q2