Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 61)

U ovotjednom pregledu o četiri teme:

1. Rast inflacije u rujnu
2. Profitabilnost hrvatskih banaka na vrhu EU
3. Prinosi na državne obveznice nastavljaju obarati višegodišnje rekorde
4. Zemlje G7 otpuštaju do 100 milijuna barela iz zaliha

Rast inflacije u rujnu

Inflacija u Hrvatskoj, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), ubrzala se s 3,7% u kolovozu na 4,3% u rujnu, a u europodručju s 3,2% na 3,8%. Mjerena domaćim indeksom potrošačkih cijena (IPC), inflacija u Hrvatskoj porasla je s 4,2% u kolovozu na 4,7% u rujnu. I u Hrvatskoj i u europodručju inflaciju ponajviše gura energija, čije cijene rastu zbog poremećaja u opskrbi naftom i naftnim derivatima, pa je u Hrvatskoj godišnja stopa rasta cijena energije dosegnula čak 19,7%.

Razlika inflacije u Hrvatskoj i europodručju značajno se smanjila: u rujnu je, kao i u kolovozu, iznosila svega 0,5 postotnih bodova, što je najniža razina od početka 2022. Višu inflaciju od Hrvatske trenutačno ima sedam zemalja europodručja: Litva (6,1%), Bugarska (5,6%), Luksemburg i Cipar (po 5,2%), Grčka (5,1%), Španjolska (5,0%) i Belgija (4,6%).

Slika 1

Dobra vijest glasi da se inflacija cijena hrane, mjerene HICP-om, usporava šesti mjesec zaredom i u rujnu je iznosila svega 0,2%. Detaljniji osvrt na preliminarne inflacijske rezultate za rujan pročitajte ovdje.

Profitabilnost hrvatskih banaka na vrhu EU

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) objavilo je nove tromjesečne pokazatelje poslovanja banaka u Europskoj uniji i Europskom gospodarskom prostoru. Prema oba ključna pokazatelja profitabilnosti, hrvatske banke zauzimaju prvo mjesto.

Povrat na kapital (ROE) hrvatskih banaka u drugom je tromjesečju iznosio 18,5 posto. Slijede Bugarska sa 17,5 posto te Austrija i Španjolska sa po 16,8 posto, dok prosjek EU/EGP-a iznosi 11,3 posto. Povrat na imovinu (ROA) iznosi 2,0 posto, jednako kao u Bugarskoj, te znatno nadmašuje prosjek EU/EGP-a od 0,79 posto.

Slika 2Napomena: ROE je omjer dobiti ili gubitka i ukupnog kapitala, a ROA omjer dobiti ili gubitka i ukupne imovine. EBA dobit iskazuje kumulativno od početka godine i preračunava je na godišnju razinu: podatak za drugo tromjesečje odnosi se na prvo polugodište i množi se s dva. Nazivnik je prosjek stanja na kraju prethodne godine i na kraju promatranog tromjesečja. Vrijednosti za zemlje i prosjek EU/EGP ponderirani su prosjeci banaka iz uzorka EBA-e.

Zanimljivo je da su hrvatske banke izbile na vrh prema oba ova pokazatelja tek u posljednja dva tromjesečja. Od početka 2023. Hrvatska je prema ROE zauzimala između četvrtog i desetog mjesta, a prema ROA uglavnom između drugog i sedmog (na vrhu je bila samo u prvom tromjesečju 2023.).

Dolazak hrvatskih banaka na prvo mjesto ipak nije rezultat snažnog rasta profitabilnosti. Naime, u prvom polugodištu 2023. ROE hrvatskih banaka iznosio je 20,1 posto; u istom razdoblju 2024. bio je 18,9 posto, u 2025. 18,0 posto, a ove godine 18,5 posto. ROA se pak od prvog polugodišta 2023. do danas spustio s 2,25 na 2,0 posto. Dakle, profitabilnost hrvatskih banaka posljednjih je godina razmjerno stabilna, odnosno čak u blagom padu u odnosu na 2023.

Ono što se očito promijenilo jest profitabilnost banaka u drugim zemljama. U prvom polugodištu 2023. hrvatski ROE bio je viši nego danas, a Hrvatska je tada ipak zauzimala tek osmo mjesto. Ispred nje su bile, među ostalima, Mađarska s 28,7 posto, Cipar s 26,3 posto, Latvija s 25,8 posto i Litva s 25,3 posto. Danas se ROE u sve četiri zemlje kreće između 13,6 i 15,7 posto. U Rumunjskoj je pak u istom razdoblju pao s 23,3 na 15,7 posto, a u Estoniji s 20,8 na 12,6 posto. U posljednjih godinu dana smanjio se i ROE poljskih banaka, s 19,2 na 16,2 posto.

Dio objašnjenja tih promjena vidi se u kretanju neto kamatne marže. U baltičkim zemljama i na Cipru ona je u prvom polugodištu 2026. bila za 0,8 do 1,3 postotna boda niža nego u istom razdoblju 2024. Na tim tržištima prevladavaju krediti s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz Euribor, pa se smanjenje kamatnih stopa ECB-a brzo prelilo na kamatne prihode banaka. U Hrvatskoj je pad marže bio blaži i iznosio je tek oko pola postotnog boda.

Prvo mjesto hrvatskih banaka tako više govori o padu profitabilnosti u drugim zemljama nego o njezinu rastu u Hrvatskoj. Hrvatske banke zadržale su razmjerno visoku profitabilnost, dok su se mnoge od onih koje su ranije bile ispred njih spustile ispod hrvatskih razina.

Prinosi na državne obveznice nastavljaju obarati višegodišnje rekorde

Na svjetskom tržištu obveznica i ovaj je tjedan nastavljen rast prinosa. Prinos na desetogodišnju američku državnu obveznicu u četvrtak je tijekom dana nakratko dosegnuo 5,34% (dan je zatvorio na 5,24%), najvišu razinu još od 2002. godine. Tridesetogodišnji prinos približio se 5,7%, također razinama koje nisu viđene od početka 2000-ih. „Mala“ razlika je ta što je početkom milenija američki javni dug bio 55- 60 posto BDP-a, a danas je preko 120 posto pa je situacija kud i kamo opasnija.

Slika 3

Ulagači općenito traže veći povrat jer očekuju da će inflacija i kamatne stope ostati povišene. Prinos na japansku desetogodišnju obveznicu kreće se oko 3,1%, blizu najviših razina u zadnjih tridesetak godina. U europodručju se po rastu prinosa izdvaja Francuska: prinos na njezinu desetogodišnju obveznicu približio se 5%. Razlika prema usporedivoj njemačkoj obveznici dosegnula je 1,5 postotnih bodova (najviše još od krize 2012.), što pokazuje koliko značajno veći prinos ulagači trenutačno zahtijevaju za francuski dug.

Rast prinosa na hrvatske obveznice nešto je umjereniji, premda nije zanemariv. Prinos na hrvatsku desetogodišnju obveznicu u petak je iznosio oko 4,13%, približno pola postotnog boda više nego mjesec dana ranije. Međutim, možemo ipak reći da za sada prolazimo relativno dobro.

Naime, na slici 4 vidimo kako je prinos na francusku obveznicu dobrano prešišao hrvatsku te je dosegao najviše razine u zadnjih četvrt stoljeća. Prinos na njemačku obveznicu je na 15-godišnjem maksimumu. Hrvatski prinos pak još nije probio trogodišnji maksimum, pa otuda ocjena da za sada ipak prolazimo relativno dobro.

Slika 4

Zemlje G7 otpuštaju do 100 milijuna barela iz zaliha

Čelnici skupine G7 dogovorili su se u petak, 2. listopada, na videokonferenciji koju je vodio francuski predsjednik Emmanuel Macron, da će iz strateških zaliha na tržište pustiti do 100 milijuna barela nafte i naftnih derivata. Puštanje koordinira Međunarodna agencija za energiju (IEA) i trajat će četiri mjeseca. Prednost ima dizel: znatnu količinu članice i partneri trebaju pustiti u prvih 20 dana.

Iako su neki mediji govorili o 100 milijuna barela dizela, zajednička izjava G7 govori o ukupno 100 milijuna barela nafte i naftnih derivata, uz znatnu količinu dizela koja bi trebala biti puštena u prvih 20 dana. Izjava ne navodi raspodjelu po vrstama proizvoda i zemljama, a ovu odluku povezuje s provedbom obveza preuzetih u ožujku, kada su članice IEA-e najavile puštanje 400 milijuna barela. Prema IEA-i, do 2. listopada pušteno je oko 325 milijuna barela, više od četiri petine obećane količine. Iz dostupne izjave nije moguće pouzdano utvrditi koliki dio najavljenih 100 milijuna barela predstavlja dodatnu količinu povrh ožujskog plana.

Ova je odluka došla nakon „suptilnog“ pritiska iz Washingtona: američki predsjednik Donald Trump prijetio je zabranom izvoza američkog dizela ako Europa ne posegne za svojim zalihama. Pritisak je očito urodilo plodom, a članice G7 sada su se obvezale da međusobno neće ograničavati izvoz energenata.

Na slici 5 prikazano je kretanje veleprodajne cijena dizela u Europi u 2026. Od početka godine do 15. rujna veleprodajna cijena dizela je u eurima porasla za čak 161 posto. Ožujsko puštanje zaliha, vidimo, nije zaustavilo rast; cijena je nastavila rasti, a eventualno možemo potegnuti tezu da bi cijena rasla još i više da nije bilo tog dogovara.

Nakon objave G7 u petak, cijena je pala za 6 posto, na 1,02 eura po litri, ali je i dalje 131 posto viša nego početkom godine

Slika 5Napomena: grafikon prikazuje cijenu terminskog ugovora za dizel (ICE Low Sulphur Gasoil) na londonskoj burzi ICE, koji služi kao referentna veleprodajna cijena dizela u Europi. Uzeta je dnevna cijena ugovora s najbližim rokom isporuke. Burza cijenu iskazuje u dolarima po toni, pa je preračunata u eure po dnevnom tečaju ECB-a i u litre uz gustoću iz specifikacije ugovora, prema kojoj tona dizela ima oko 1.183 litre. Riječ je o cijeni robe prije poreza, trošarina, prijevoza i marži trgovaca, zbog čega je znatno niža od maloprodajnih cijena na benzinskim postajama.

_____________________

Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu:

1. Francuski i talijanski prinosi: povijesni preokret? (Velimir Šonje)
2. Hrvatski BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći iznosi oko 50 000 dolara? (Velimir Šonje)
3. Procijenjeno je: ogromne koristi za Hrvatsku od članstva u Europskoj uniji (Velimir Šonje)
4. Postoji li razlika u plaćama za jednak rad između muškaraca i žena? (Darko Oračić)
5. Cijene nekretnina nastavljaju rasti: pogledajte novi kalkulator priuštivosti (Ivica Brkljača)
6. Inflacijski monitor 9/2026: energenti i dalje kolo vode (Velimir Šonje)