Ekonomski lab
Hrvatska je zemlja paradoksa, pa i u ovom tekstu Šimović i Deskar-Škrbić pronalaze jedan: s opasno niskim omjerom zaposlenih i umirovljenika, i niskim odnosom mirovina i plaća, Hrvatska ima najveće neto mirovinsko bogatstvo među promatranim zemljama. Kako to? Otkrijte brojne probleme i paradokse mirovinskog sustava… Nastavi čitati "%s"
Socijalna država ili država blagostanja u Hrvatskoj: kolika je, od čega se sastoji, kako se financira, kako izgleda u međunarodnim usporedbama i općenito, gdje je europska država blagostanja u odnosu na druge zemlje OECD-a, od Meksika, Koreje i Čilea do Novog Zelanda. Šimović i Deskar Škrbić nastavljaju svoju seriju o ekonomici javnog sektora.… Nastavi čitati "%s"
Čak i da se nekim čudom domognete suverenih obveznica neke od zemalja u razvoju, što je puno lakše zamisliti nego napraviti, sve što biste time uspjeli napraviti je povećati profil rizičnosti portfelja. Puno bolja opcija jest košarica suverenih obveznica, poveća gomila na tragu uzorka koji je analizirala Carmen Reinhart, a koja će neutralizirati specifični rizik pojedine zemlje, i usto podebljati prinose, na tragu objavljenog istraživanja …… Nastavi čitati "%s"
Kako pristupiti ekonomskoj analizi dugog roka, što se gleda u dugom, a što se ostavlja u okviru kratkog roka i privremeno ostavlja po strani, tema je najnovijeg nastavka B2B-a Bićanića i Deskara-Škrbića. Ako ste se ikada pitali kako ekonomisti razlikuju kratki i dugi rok, evo jednog mogućeg odgovora: treba gledati razdoblja od barem 30 godina… Nastavi čitati "%s"
Bićanić i Deskar-Škrbić nastavljaju svoju seriju Makroekonomika II u sklopu B2B2. Otvaraju temu o tajnama rasta: što neka društva čini bogatima, a druga siromašnima? Što je konvergencija? Sve ovo je samo predtekst za ono što slijedi...… Nastavi čitati "%s"
Bićanić i Deskar-Škrbić nastavljaju s uvodom u Makro II, i to na jednoj od najzanimljivijh tema o nejednakosti, raspodjeli, odnosu kapitala i rada. Nakon što su u prvom tekstu pokazali da se udjeli rada i kapitala u dodanoj vrijendosti u Hrvatskoj nisu bitno promijenili, u ovom se bave teorijama u potrazi za mogućim objašnjenjima… Nastavi čitati "%s"
Šimović i Deskar-Škrbić nastavljaju seriju o ekonomici javnog sektora. U četvrtom nastavku objašnjavaju što je proračun, kako nastaje njegova visina i struktura i kako izgleda proračunski proces. Obavezna literatura za svakoga tko želi sudjelovati u javnoj demokratskoj raspravi i koga smeta koliko država uzima ili zanima kome i kako ide javni novac… Nastavi čitati "%s"
Nakon objave Makroekonomike I u kojoj su se bavili pitanjima stabilizacijske politike u kratkom roku, Bićanić i Deskar-Škrbić otvaraju novu seriju B2B2 o makroekonomici dugog roka tekstom o kretanju udjela rada i kapitala u ukupnom dohotku. Vrućoj temi nejednakosti i raspodjele vraćat će se nekoliko puta u seriji, ali uvijek hladno i kroz analizu brojki, kao i ovaj put: kada se u kalkulaciji uzme u obzir udjel dohotka samozaposlenih, makro raspodjela u Hrvatskoj ne pokazuje velike promjene… Nastavi čitati "%s"
Hrvoje Serdarušić pokazuje kako su neki od najjednostavnijih modela za predviđanje bankrota godinama prije propasti upozoravali na vjerojatnost bankrtota veću od 95%… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu iz serije autori su zaključili da tržište nije učinkovito u alokaciji, odnosno pribavljanju javnih dobara. Zaključili su i kako država rješava taj problem kroz politički proces donošenja odluka. Taj proces donošenja kolektivnih odluka naziva se „javni izbor“, a ostvaruje se izbornim procesom ili glasovanjem. Ekonomska teorija politike - o tome je riječ u ovom nastavku. … Nastavi čitati "%s"