Ekonomski lab
Koliko u Hrvatskoj ima loših (nenaplativih ili teško naplativih kredita), zašto se udjel tih kredita nalazi u padu, i jesu li dobro pokriveni rezervacijama ili kapitalom banaka; o ovim temama piše bankarski stručnjak Ivan Šverko… Nastavi čitati "%s"
Povodom novog smanjenja kamatnih stopa američke središnje banke: kada se FED idući puta odluči na smanjenje ključnih kamatnih stopa, vjerojatno će već biti prekasno; redukcija od 100 i više postotnih bodova, povijesno gledano, u pravilu označava zakašnjelu reakciju monetarnih vlasti i tek je puka uvertira u recesiju, a to, srećom, još uvijek nije slučaj… Nastavi čitati "%s"
Zašto aktualne rasprave o jačanju moći monetarne politike ne vode nikamo i zašto se fiskalna politika vraća u središte pažnje… Nastavi čitati "%s"
Jučerašnjom odlukom FED-a o smanjenju kamatnih stopa za 0,25 bodova (tako da je ciljani raspon smanjen i drugi put nakon prvog smanjenja u srpnju, i sada se nalazi između 1,75-2,00%) ispunjena su tržišna očekivanja iako je bilo onih koji su zajedno s predsjednikom Trumpom zazivali oštrije rezanje stopa. Međutim, FOMC (FED-ov odbor koji odlučuje o… Nastavi čitati "%s"
Sve veći iznosi novoodobrenih kredita s fiksnim kamatnim stopama znače da su banke rizik promjene kamatnih stopa preuzele na sebe. Iako sada nema neposredne opasnosti od rasta kamatnih stopa (naprotiv, pritisci su na njihov pad), kada kamatne stope počnu rasti, bit će važno na vrijeme zaštiti te rizične izloženosti– i to će jasno diferencirati uspješne od manje uspješnih banaka.… Nastavi čitati "%s"
Kakva je veza između monetarne politike i nejednakosti? Trebaju li središnje banke brinuti o tome, i kako? Treći nastavak Šonjine polemike s Ivankovićem kroz seriju tekstova o neovisnosti i odgovornosti središnjih banaka… Nastavi čitati "%s"
Drugi Šonjin tekst u seriji od tri, koji se bavi pitanjem neovisnosti središnjih banaka. Kako populisti "u ime demokracije" zapravo zamračuju probleme i kako ih se može osvjetliti opreznom i stručnom raspravom… Nastavi čitati "%s"
Ponovo je otvorena rasprava o neovisnosti središnjih banaka. Rasprava je započela na portalu Ideje.hr pogrešnom interpretacijom jednog Šonjinog teksta koji je protumačen kao zalaganje za zaklon središnjih banaka od demokratske ogovornosti. Šonje odgovara u seriji od tri teksta. U prvom objašnjava zašto misli da je sada vrijeme za ovu raspravu i kako gleda na ulogu neovisnih institucija u demokraciji. To je širi okvir unutar kojeg se smješta pitanje (ne)ovisnosti monetarne vlasti.… Nastavi čitati "%s"
Poznata priča o tome da se isplati uvesti euro ako gospodarstvo zemlje nema specifična kretanja već je vezano uz veće valutno područje, odnosno, da se euro ne isplati uvesti ako takve specifičnosti postoje, ovdje je analitički raščlanjena na tri dijela. Autori su gledali (a) koliko su ekonomski šokovi povezani, (b) da li zemlja koja razmatra uvođenje eura na šok reagira slično kao europodručje i (c) da li su učinci monetarne politike ECB-a u europodručju i zemlji kandidatu slični. Rezultat kaže da se Rumunjskoj, a osobito Bugarskoj i Hrvatskoj isplati uvesti euro.… Nastavi čitati "%s"
Nakon što smo saznali pozitivan odgovor Euroskupine (19 ministara financija država čija je valuta euro) na hrvatsko pismo namjere, vrijeme je za dubinsku analizu važnosti i sadržaja pisma namjere za pristupanje Hrvatske ERM II: što preuzete obveze znače za hrvatsko gospodarstvo i što bi po putu moglo poći krivo … Nastavi čitati "%s"