Vodič kroz strah od eura

Kada se pred mnogo godina kod nas u kući postavilo pitanje uvođenja eura, moje tada jedanaestogodišnje dijete slušalo je raspravu i odjednom uzviknulo: «Tata, ti nisi normalan!». Djetetu nije išlo u glavu kako se neka država može odreći svoga novca. Nisu svi strahovi od eura bezrazložni. O njima treba detaljno raspravljati.… Nastavi čitati "%s"

Hrvatska tijekom prošle dvije recesije

Prethodne gospodarske krize u Hrvatskoj imale su inozemne izvore i veoma teške posljedice. Nameće se pitanje je li se makroekonomskim politikama moglo učiniti više da ih se ublaži. Autor smatra da je odgovor niječan: monetarnom politikom se nije moglo više učiniti, dok se vlada povećanjem fiskalnog deficita u prvoj fazi krize poslužila onoliko koliko je bilo moguće. Ostali fiskalni potezi imali su učinke različitog predznaka.… Nastavi čitati "%s"

Novac i proizvodnja: jesu li monetaristi u pravu?

Statistička veza između kretanja količine novca i proizvodnje tema je kojom su se najviše bavili monetaristi. Premda je u nekim razdobljima ta veza bila slaba i premda je njezino monetarističko tumačenje kao odnosa uzroka i posljedice bilo često podvrgnuto sumnji i kritici, alternativne teorije nisu se pokazale uvjerljivima, smatra autor na temelju povijesnog pregleda rasprave.  … Nastavi čitati "%s"

Što smanjena disperzija stopa rasta u euro području znači za monetarnu politiku?

Objavljeno

Iako ne predstavlja eksplicitni cilj monetarne politike ECB-a, nije nepoznanica da ekonomski rast predstavlja važan faktor koji utječe na odluke njezinog Upravnog vijeća. Međutim, često se zaboravlja da ECB vodi politiku na širokom monetarnom području koje obuhvaća velik broj različitih država. Europske zemlje, zbog različitih kratkoročnih šokova ili strukturnih faktora, mogu bilježiti vrlo različite stope… Nastavi čitati "%s"