Upravno vijeće ECB-a donijelo je odluku o smanjenju kamatnih stopa za 25 baznih bodova, čime se ukupan pad s vrhunca od 4,00%, koji je trajao do svibnja prošle godine, produbio do 1,50 postotnih bodova. To znači da temeljna kamatna stopa ECB-a (DFR) sada iznosi 2,50% i približno je jednaka stopi inflacije (zadnje: 2,4%).
Izvor: ECB, FED
Smanjenje je u potpunosti očekivano: to smo neki dan objasnili na Labu. U rijetkom nastupu transparentnosti, predsjednica Izvršnog odbora ECB-a Christine Lagarde na presici čak se odvažila komunicirati tko je od nacionalnih guvernera i kako glasao: svi su bili za, osim austrijskog guvernera koji nije bio protiv nego suzdržan. Lagarde je ovom napomenom željela poručiti koliko je odluka čvrsto utemeljena.
Što očekivati za dalje?
Priopćenje sa sjednice i odgovori na pitanja na presici uopće nisu problematizirali podatak o inflaciji za veljaču koji je zabrinuo, u smislu indicija da bi se inflacija ponovo mogla (malo) oteti kontroli. Naprotiv, u Eurosustavu su zadovoljni s postupnom konvergencijom inflacije prema ciljanih 2% u srednjem roku tako da očekuju prosječnu stopu inflacije od 2,2% ove i 1,9% iduće godine. S takvom prognozom se osjećaju komotni.
U priopćenje i komunikaciju sada je uključena jedna vrlo indikativna fraza: Monetarna politika je smisleno manje restriktivna. U prijevodu: popuštamo monetarnu stegu, no sveukupan stav monetarne politike i dalje smatramo restriktivnim, samo nešto manje nego prije (jer se približivamo inflacijskom cilju od 2%).
Iz toga se može iščitati da Upravno vijeće još ne smatra da je dovelo monetarnu politiku u poziciju neutralnosti, što bi značilo da možemo očekivati još rezova kamatnih stopa ove godine kao što je prikazano u prognostičkom dijelu na gornjoj slici.
Na izravno pitanje novinara možemo li očekivati daljnje rezove kamatnih stopa, predstavnici ECB-a izbjegavaju dati izravan odgovor skrivajući se iza fraza koje nisu puke fraze nego dijelom i istine: „Ne želimo predodrediti buduću putanju kamatnih stopa jer je svijet trenutačno preopterećen rizicima i neizvjesnostima.“ (eng. significant risks and uncertainties both towards the downside and towards the upside), „Sve će zaviti o podacima koji će prispjeti u međuvremenu. „ (eng. data-dependency), itd.
Novinari su uspjeli iz Lagarde izvući i jedno važno priznanje: u procjenu inflacije od 2,2% (prosjek na prosjek godine) za ovu godinu uključen je pozitivan doprinos rasta cijena energenata od oko 0,2 postotna boda. No, to je procjena otprije nekoliko dana. U međuvremenu smo vidjeli snažan pad sjvetskih cijena energenata nakon što je Trumpovo žongliranje s carinama dovelo do početka korekcije na američkim burzama, zatim, vidjeli smo i pogoršanja sentimenta potrošača u SAD-u i prve procjene da bi američki BDP u prvom kvartalu ove godine mogao snažno usporiti rast koji je prošle godine bio značajan (2,3% u zadnjem tromjesečju i 2,8% na razini cijele godine).
Uistinu, sve se mijenja ogromnom brzinom i Lagarde je priznala (i to je dobro, jer je za promatrače jako važno znati koji skup informacija stoji iza monetarne komunikacije i odluka) da Upravno vijeće nije uzelo u obzir: (a) ovotjedne promjene cijena energenata, (b) snažan rast prinosa na njemačke državne obveznice nakon objave da nova njemačka vlada na temelju ublažavanja ustavnog ograničenja planira značajnije povećati fiskalne rashode (10-godišnji prinos je porastao s 2,4 na 2,9% u 24 sata) i (c) nagli pad vrijednosti dolara (euro je za više od 4% ojačao spram dolara u ožujku).
I dobro je da se odluke ne mijenjaju zbog promjena unazad nekoliko sati ili dana, jer tržišta EU i u SAD-u iznurena su i zbunjena Trumpovom ekonomskom politikom te se nalaze u fazi pretjeranih reakcija. Kroz nekoliko tjedana to će se slegnuti, iako će u međuvremenu doći novi Trumpovi šokovi koji će uzburkati duhove, pa ćemo ponovo napipavati u mraku. Bez obzira na to je li napipavanje u mraku privremeno ili trajno, sjednice Upravnoga vijeća o monetarnoj politici dovoljno su česte tako da ima dovoljno vremena i za nastavak obaranja kamatnih stopa i za zastajanje ako bude potrebno. Sljedeće sjednice o monetarnoj politici su već 17. travnja, i zatim 5. lipnja. Zasad se ima smisla kladiti na minimalno još jedan rez kamatnih stopa na tim sastancima.