Jučer su objavljene jesenjske ekonomske prognoze Europske komisije koje pokazuju da bi u 2017. godini gospodarstva u većini europskih zemalja trebala rasti više očekivanja.
Prognoza rasta za EU je povećana s 1,9% na 2,2%, a za euro područje s 1,7% na 2,2%, što predstavlja relativno veliku korekciju. To je dobra vijest za hrvatsko gospodarstvo koje u velikoj mjeri ovisi o poslovnom ciklusu u Europi. Komisija ističe kako će rast biti veći od očekivanja zbog snažijeg rasta osobne potrošnje, jačeg globalnog rasta (koji pogoduje izvozu) te značajnijem padu nezaposlenosti.
Izvješće za Hrvatsku potvrđuje tezu koju smo dugo isticali na Labu – da Agrokor neće imati značajan utjecaj na gospodarstvo (o tome se na Labu pisalo npr. ovdje i ovdje). Zbog toga je hrvatsko gospodarstvo u prvoj polovici godine raslo iznad očekivanja, prosječno 2,7%, a rekordna turistička sezona, pozitivan ekonomski sentiment te solidni pokazatelji trgovine na malo i industrije ukazuju na ubrzanje u trećem kvartalu i nešto snažniji četvrti kvartal nego u prethodnoj godini. Iz tog razloga je prognoza za 2017. godinu povećana s 2,9% na 3,2%. Tablica pokazuje detaljnije razlike između proljetne i jesenske prognoze za odabrane pokazatelje.
Proljetna vs jesenska prognoza za Hrvatsku 2017.
Izvor: Europska komisija
Promatrajući komponente BDP-a, EK očekuje snažniji rast osobne potrošnje, znatno snažniji rast izvoza i nešto jači rast uvoza (iako je korekcija izvoza značajno veća od uvoza). S druge strane, državna potrošnja i investicije bi trebale biti manje od očekivanja, što je najvećim dijelom posljedica slabijeg povlačenja EU sredstava od očekivanja. Nezaposlenost i inflacija bi trebali biti niži od očekivanja.
S fiskalne strane se može vidjeti da se očekuje manji deficit opće države, iako je prognoza Europske komisije od 0,9% viša od deficita u rebalansu proračuna od 0,6% BDP-a. Zanimljivo je zamijetiti i da se razlika između ukupnog i ciklički prilagođenog deficita smanjila, što znači da je smanjenje više strukturnog karaktera. Manji deficit bi, očekivano, trebao rezultirati i nižim javnim dugom od 80,3% BDP-a.
U 2018. godini (tablica ispod) Komisija očekuje blago usporavanje stope rasta na 2,8%, prvenstveno zbog iščezavanja učinka porezne reforme koji je djelovao na snažniji rast osobne potrošnje te zbog jačeg uvoza, potaknutog relativno snažnom domaćom potražnjom. Inflacija bi trebala blago porasti, dok bi se pad stope nezaposlenosti trebao nastaviti, ali manjim intenzitetom nego do sada budući da se očekuje usporavanje emigracije te nešto niža stopa stvaranja poslova.
S fiskalne strane se očekuje manji konsolidacijski napor, pri čemu se posebno ističe važnost značajnog povećanja rashoda zbog rasta plaća u državnom sektoru. Manji konoslidacijski napor se vidi i na ciklički prilagođenom deficitu koji će biti značajno veći od ukupnog deficita (slično zapažanje je nedavno iznio MMF). Udio javnog duga će nastaviti postepeno padati, primarno zbog „efekta nazivnika“ budući da se očekuje nastavak rasta BDP-a dok bi deficit trebao ostati nepromijenjen.
Prognoze za 2017. i 2018.
Izvor: Europska komisija
Bez obzira na bolje prognoze ne treba zaboraviti da je 2017. godina bila godina bez malih (administrativno rasterećenje) i velikih (mirovinski i zdravstveni sustav, javna poduzeća) reformi te da pravo restrukturiranje Agrokora kreće tek u 2018. pa bi rastući dio poslovnog ciklusa trebao biti poticaj nositeljima politike da u 2018. godini ulože puno više truda jer je reforme uvijek lakše provoditi u uzlaznoj fazi poslovnog ciklusa nego silaznoj. U tome bi im mogao pomoći najavljeni projekt uvođenja eura, više kao poticaj, jer uz ovaj tempo strukturnih reformi i pogoršanje strukturnog deficita kada poslovni ciklus raste, euro neće biti uveden još najmanje 10 godina.