Ivica Brkljača je neovisni ekonomski analitičar, a primarni fokus rada mu je na makroekonomskim temama i temama iz područja investiranja na tržištu kapitala.
Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
Sadržaj:
Sažetak
Hrvatsko gospodarstvo ulazi u novu fazu u kojoj se isprepliću obnovljeni inflacijski pritisci, još uvijek solidna osobna potrošnja, te postupno hlađenje tržišta rada. Nakon što se inflacija u europodručju stabilizirala oko ciljanih 2%, novi energetski šok povezan s blokadom Hormuškog tjesnaca doveo je do naglog rasta cijena energenata i ubrzanja inflacije. U Hrvatskoj je inflacija i prije toga bila povišena zbog kombinacije snažne domaće potražnje, ukidanja dijela energetskih subvencija i prelijevanja prošlogodišnjeg rasta cijena hrane sa svjetskog tržišta. Dodatni pritisak na cijene pojavio se u ožujku i travnju 2026. zbog rasta cijena goriva. Dobra je vijest da svjetske cijene hrane zasad ne pokazuju reakciju sličnu onoj iz razdoblja 2021.–2022. i trenutačno su mirne i u Hrvatskoj.
Plaće i dalje rastu, ali njihova dinamika postupno usporava. Prosječna neto plaća za veljaču iznosila je 1.527 eura uz godišnji rast od 7,8%, dok je bruto plaća rasla brže, za 8,9%, što upućuje na rast poreznog klina. Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura i rasla je brže od prosječne. I u proteklih pet godina niži decili plaća rasli su brže od viših, a razlika između najnižih i najviših plaća osjetno se smanjila. Međutim, u zadnjih godinu dana najniži decil plaća više ne predvodi rast. To može upućivati na početak promjene u dosadašnjem obrascu konvergencije plaća. Realna prosječna neto plaća je nakon pada u 2022. snažno porasla 2023. i 2024., ali od prošle godine bilježi usporavanje. Rast u ožujku od oko 3% Y/y najniža je godišnja stopa rasta realnih plaća u zadnjih pet godina.
Podaci o fiskalizaciji pokazuju da je osobna potrošnja još uvijek snažna. Nominalni rast fiskaliziranih iznosa računa u trgovini u ožujku iznosio je 11,5% godišnje, a u ugostiteljstvu 13,1%. Nakon korekcije za rast cijena, realne stope rasta su niže, ali i dalje relativno visoke. Volumen trgovine na malo, prema podacima DZS-a, u ožujku je zabilježio rast po stopi od 3,3%. Dnevni podaci iz sustava fiskalizacije potvrđuju nastavak snažnog rasta prometa tijekom travnja. Kumulativno gledano (ove godine do 27. travnja,) broj računa u trgovini na malo porastao je za 2,9%, a iznos računa za 7,3%, dok je u ugostiteljstvu broj računa veći za 5,1%, a iznos za 13,0%, što sugerira stabilnu potrošnju i dobar početak turističke predsezone.
Zaključno, hrvatsko gospodarstvo još uvijek raste, ali uz prisutne znakove usporavanja. Ti znaci su najuže povezani s inflacijskim rizicima koji su ponovo pojačani zbog rasta cijena nafte i plina. Iako je potrošnja i dalje robusna, tržište rada se hladi: broj otvorenih radnih mjesta pada već gotovo dvije godine, a u ožujku je zabilježen i prvi blagi godišnji pad zaposlenosti u pet godina. Pokazatelji ekonomskog sentimenta ESI i EEI još uvijek su iznad dugoročnog prosjeka i kreću se znatno iznad EU prosjeka, ali su i znatno slabiji nego u razdoblju 2021.–2024. To podupire naša očekivanja o daljnjem usporavanju rasta plaća i zaposlenosti, uz sve očitiju ovisnost o snazi i trajanju inflacijskog šoka kojega detaljno analiziramo u ovom izdanju.
Cijene
Nakon stabilizacije inflacije u europodručju oko ciljanih 2%, što je stabiliziralo i očekivanje referentne kamatne stope Europske središnje banke na 2%, blokada Hormuškog tjesnaca i rast svjetskih cijena energenata doveli su do naglog rasta inflacije u travnju na 3,0% (preliminarna procjena). Ubrzanje se u cijelosti može objasniti cijenama energije za potrošače.
Slika 1.
I prije skoka u ožujku i travnju inflacija je u Hrvatskoj bila povišena. Kombinacija pritisaka domaće potražnje, ukidanja subvencija cijena energije za kućanstva i snažno prelijevanje prošlogodišnjega rasta svjetskih cijena hrane na domaće cijene, održavalo je prošlogodišnju inflaciju mjerenu domaćim indeksom potrošačkih cijena na visokih 3,7%. Snažan rast cijena goriva na benzinskim crpkama u travnju povećao je tako mjerenu inflaciju na 5,8%, odnosno 5,4% mjereno Eurostatovim harmoniziranim indeksom (HICP) potrošačkih cijena (Slika 2). Kao i u europodručju, cjelokupno ubrzanje u ožujku i travnju može se objasniti cijenama energije nakon blokade Hormuškog tjesnaca. Zanimljivo je da su Slovenija i Hrvatska imale najveće povećanje cijena goriva na crpkama u EU od početka rata u Perzijskom zaljevu.
Slika 2.
Šok svjetskih cijena nafte veoma je snažan (Slika 3). Početnim intenzitetom bio je nagliji od cjenovnog šoka 2021.-2022., koji je ipak bio više razvučen u vremenu, ali i pojačan jačim dolarom u to doba. Zasad ne predviđamo značajnije jačanje dolara koje bi, kada bi se dogodilo, podiglo ulazne cijene u eurima. Što se tiče daljnjeg razvoja situacije, sve ovisi o trenutku deblokade Hormuza i tempu normalizacije prometa, a to se u ovom trenutku teško može predvidjeti.
Slika 3.
Jedina (zasad) dobra vijest sa svjetskoga tržišta je da cijene hrane na početku energetskog šoka ne pokazuju onu osjetljivost koju su pokazivale 2021.-2022. Tada su, i prije početka rata u Ukrajini, bile na uzlaznom trendu, osobit rast pokazivala su ulja, a kratkotrajna blokada izvoza ukrajinskog žita na početku rata poremetila je globalnu trgovinu i cijene. Trenutačno nema slične reakcije svjetskih cijena hrane, a ulja su ponovo jedina kategorija kod koje se primjećuje posebno snažan rast. Međutim, taj rast nije povezan sa šokom cijena energenata; ulja se već neko vrijeme nalaze na uzlaznom cjenovnom trendu.
Slika 4.
Pogled na 13 glavnih kategorija cijena ukazuje na četiri skupine roba i usluga koje su vukle ukupan indeks cijena prema gore (Slika 5). Eurostat još uvijek nije objavio detaljne cijene za travanj, pa na slici pratimo detaljne cijene za ožujak: cijene prijevoza u ožujku bile su 7% veće nego u ožujku 2025., no brži su rast ostvarili troškovi stanovanja (11,1% zbog ranije provedenog smanjenja subvencija kućanstvima za energente), cijene alkoholnih pića i duhana (7,5%) i cijene restorana i usluga smještaja koje sa 6% ipak bilježe sve sporiji rast. To upućuje na usporavanje pritisaka sa strane potražnje. S druge strane, pokućstvo i oprema za kuću, obrazovanje te odjeća i obuća zabilježili su pad cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Slika 5.
Usluge imaju najveću pojedinačnu težinu u potrošačkoj košarici (Slika 6). Iako je udjel od 32% s uključenom turističkom potrošnjom u Hrvatskoj osjetno manji od prosjeka EU (48%), usluge su dobar indikator jer jedan njihov dio (osobito restorani i hoteli) pokazuje visoku osjetljivost na potražnju. U tom segmentu potražnja se pokazuje slabo elastičnom na cijene, proizvođači i trgovci lako prebacuju rast troškova na kupce, pa kretanje cijena usluga odašilje informaciju o snazi ukupne potražnje. Doprinos usluga ukupnoj inflaciji u zadnje vrijeme se kreće između 2,3 i 2,4 postotna boda. Zaključno s mjesecom travnjem ne pokazuje znakove posustajanja. No zasad nema ni povećanja doprinosa ove komponente cijena ukupnoj inflaciji, što znači da je aktualni inflacijski val još uvijek ograničen na energente.
Očekujemo da će usporavanje rasta plaća i ukupne potražnje ograničiti prelijevanje troškovnih pritisaka na cijene usluga u ovom novom inflacijskom valu.
Slika 6.
Plaće
Prosječne plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, iako sve sporijim tempom. Prosječna neto plaća za veljaču (isplate u ožujku) iznosila je 1.527 eura, dok je prosječna bruto plaća iznosila 2.139 eura. U odnosu na isti mjesec lani, prosječna neto plaća porasla je za 7,8%, a prosječna bruto plaća za 8,9%. U prilogu na kraju nalaze se detaljni podaci o prosječnim plaćama i rastu po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.
Viši rast bruto od neto plaća koji traje već dulje vremena sugerira da se porezni klin u plaćama kontinuirano povećava. To ne iznenađuje kada znamo da se osobni odbitak (neoporezivi dio plaće) u 2026. nije povećao. Trenutačno iznosi 600 eura, kao i 2025., a još od 2017. rast osobnog odbitka bio je znatno sporiji od inflacije. Povećanje osobnog odbitka s 504 na 600 eura (oko 19%) u zadnjih devet godina značajno je zaostajalo za inflacijom koja je kumulativno prešla 30%, i za rastom nominalnih plaća.
Medijalna neto plaća u veljači je iznosila 1.282 eura, što predstavlja rast za 9,1% Y/y. Brži rast medijalne od prosječne plaće ukazuje na blago ujednačavanje raspodjele plaća u proteklih godinu dana.
Slika 7.
U Tablici 1 prikazan je nominalni rast neto plaća po decilima[1] u zadnjih 1, 3 i 5 godina. Plaće u nižim decilima (najniže plaće) dugo su rasle brže od onih u višim decilima (najviše plaće), što je značilo da se nejednakosti među plaćama blago smanjuju. To vidimo u zadnjem stupcu tablice: u zadnjih pet godina plaće u prvom i drugom decilu najviše su porasle (nominalno za preko 72%), dok su plaće u višim decilima zabilježile manji porast. Plaće zaposlenika koji spadaju u top 10 posto najviših plaća u zemlji (plaće iznad 9. decila), u zadnjih pet godina porasle su za 59,9%. Ipak, u zadnjih godinu dana rast plaća u najnižem decilu usporio je, te više ne predvodi rast. U zadnjih 12 mjeseci najviše su povećane plaće bliže sredini distribucije između trećeg i petog decila.
Tablica 1.
Na sljedećoj slici promatramo kretanje plaća po decilima za zadnjih deset godina otkad su dostupni podaci. Za razliku od nekih drugih zemalja, Hrvatska nema izraženih problema s nejednakošću dohodaka. Plaće su konvergirale u zadnjih deset godina. Primjerice, razlika između 9. i 1. decila (najviših i najnižih plaća) kontinuirano se smanjuje: 2016. godine plaće u 9. decilu bile su 3,3 puta više od plaća u 1. decilu, dok danas taj omjer iznosi 2,7.
Slika 8.
Slika 9 pokazuje da se realna prosječna neto plaća u Hrvatskoj od 2007. do 2026. kretala u nekoliko faza. U razdoblju od 2007. do otprilike 2014. realne plaće uglavnom stagniraju ili blago padaju, a od 2015. počinje njihov vidljiviji oporavak. Realne plaće postupno rastu s izlaskom iz dugogodišnje recesije: najprije umjereno, a zatim sve snažnije. Nakon razmjerno stabilnog rasta do 2021., u 2022. dolazi do naglog, ali privremenog prekida trenda: visoka inflacija privremeno je nadjačala nominalni rast plaća, pa su godišnje realne stope pale u negativno područje, a indeks realne plaće počinje padati. Od 2023. slijedi snažan preokret: kako se inflacija počela smirivati, a nominalne su plaće nastavile brzo rasti, realne plaće su se oporavile i potom snažno ubrzale. Vrhunac tog ciklusa vidi se tijekom 2024., kada godišnje realne stope rasta dosežu vrlo visoke dvoznamenkaste razine. Međutim, od tada rast usporava: crna linija, odnosno razina realne plaće, i dalje ide prema gore i doseže najviše vrijednosti u prikazanom razdoblju, ali narančasta linija pokazuje da se godišnja stopa rasta smanjuje. Štoviše, stopa rasta realnih plaća usporila se na niske jednoznamenkaste stope i trenutačno se kreće oko 3% Y/y. To je najniža stopa rasta u zadnjih pet godina. Očekujemo da će se ovo usporavanje nastaviti (detaljnije u poglavlju o očekivanjima na kraju izvještaja).
Slika 9.
Izvor: DZS, obrada Arhivanalitika
Fiskalizacija
Iznosi fiskaliziranih računa[2] u trgovini na malo (bez trgovine motornim vozilima i motociklima) porasli su u ožujku. Nominalni rast je iznosio 11,5% Y/y, što je gotovo dvostruko više od prosječnog rasta ostvarenog u prva dva ovogodišnja mjeseca (6,2% Y/y). U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (ugostiteljstvo) već dulje vrijeme bilježi se kontinuirano visoki (dvoznamenkasti) rast iznosa fiskaliziranih računa. U ožujku je rast iznosio 13,1% Y/y, što je praktički isti tempo rasta kao u prva dva ovogodišnja mjeseca (prosjek: 13,2% Y/y).
Slika 10.
Kako bismo isključili utjecaj porasta cijena, odnosno da bismo dobili realni rast iznosa fiskaliziranih računa, konstruirali smo deflatore (indekse) na temelju kojih korigiramo nominalne iznose u ove dvije djelatnosti. Primjerice, naš deflator fiskalizacije u trgovini prati strukturu maloprodaje u kojoj hrana, pića i duhan imaju puno veći udjel nego u strukturi ukupne potrošnje kućanstava.
Kada ovu publikaciju od idućeg broja stavimo iza zida za pretplate, pretplatnici će dobiti uvid u sve mjesečne podatke (Excel download)
Na sljedećoj slici vidimo kako su realne stope rasta fiskaliziranih iznosa bitno manje od nominalnih stopa rasta, no i dalje govorimo o visokim jednoznamenkastim stopama rasta. Štoviše, u trgovini na malo primjećujemo ubrzanje realnih stopa rasta, naročito u ožujku (+9,8% Y/y). Relativno visok rast potrošnje u trgovini na malo (realno 3,3% u ožujku) u najvećoj mjeri možemo pripisati pred-uskrsnoj kupovini (Uskrs je ove godine bio ranije nego lani), što ćemo jasnije vidjeti na dnevnim podacima.
Slika 11.
Na temelju praćenja dnevnih podataka o broju i iznosu fiskaliziranih računa u trgovini na malo (bez trgovine motornim vozilima i motociklima) uočavamo vrlo visok rast prometa do kojega je došlo krajem ožujka i u prvim danima travnja. Potom je, očekivano, u vrijeme Uskrsa (5. travnja) i u danima nakon Uskrsa došlo do pada prometa, da bi u drugoj polovici travnja ponovo zabilježili vrlo visok rast broja i iznosa fiskaliziranih računa. Promet u ugostiteljstvu pak raste stabilnim dvoznamenkastim stopama rasta (Slika 13) i tu za sada ne vidimo nikakve promjene trenda.
Slika 12.
Slika 13.
Kumulativno, od početka godine (zaključno s 27. travnja), broj fiskaliziranih računa u Trgovini na malo (bez trgovine motornim vozilima i motociklima) porastao je za 2,9%, a iznos fiskaliziranih računa za 7,3%. Ugostiteljstvo pak bilježi rast broja računa od 5,1%, dok je iznos fiskaliziranih računa porastao za 13,0%. To sugerira da je potrošnja kućanstava i dalje prilično snažna i stabilna, a vjerojatno nećemo pogriješiti i ako zaključimo da je turistička predsezona dobro počela.
Slika 14.
Očekivanja
Iako broj nezaposlenih u Hrvatskoj i dalje pada, pozitivne promjene na tržištu rada sve su slabijeg intenziteta. Broj otvorenih (nepopunjenih) radnih mjesta u silaznom je trendu već gotovo dvije godine. Sada se to počinje reflektirati i na broju zaposlenih. U ožujku je zabilježen prvi pad broja zaposlenih promatrano u odnosu na isti mjesec prethodne godine u zadnjih 5 godina. Pad je bio minimalan, svega 0,1 posto u odnosu na lanjski ožujak, ali je jasan dokaz teze da se hrvatsko tržište rada hladi.
I prema pokazatelju očekivanog zapošljavanja (eng. Employment Expectations Indicator, EEI[3]), koji se konstruira iz anketa koje se provode među menadžerima poduzeća i pokazuje namjere zapošljavanja i povećanja plaća, vidi se da tržište rada više nije napeto. Isto se odnosi na kompozitni konjunkturni indeks ESI[4] (eng. Economic Sentiment Indicator) koji iz anketa rekonstruira očekivanja narudžbi, prodaje, cijena i ostalih parametara koji mjere izglede za gospodarsku aktivnost: iako su i ESI i EEI još uvijek blago iznad dugoročnog prosjeka (=100), što znači da hrvatsko gospodarstvo i dalje raste, snaga sentimenta značajno je pala u odnosu na razdoblje 2021.-2024. Očekujemo da će se ovakva konstelacija nastaviti i da u preostalom dijelu godine valja računati s usporavanjem aktivnosti.
Slika 15.
U Tablici 2 sažeta su naša kratkoročna očekivanja. Tezu o osjetnom usporavanju temeljimo na „škarama“ plaća i cijena. Cjenovni šok je snažan i – sada je očito – neće brzo proći. U drugoj polovici godine očekujemo postupno smirivanje inflacije uz pretpostavku da će Hormuz postupno postati prolazan, budući da procjenjujemo kako ni SAD ni Iran nemaju ni interes ni snagu za trajno zatvaranje. Unatoč tome, proljetni inflacijski udar ostavit će trajne posljedice u vidu osjetnog povećanja ovogodišnje inflacije čiji godišnji prosjek očekujemo između 5 i 6%, vrlo blizu rasta godišnjeg prosjeka prosječne nominalne plaće. U uvjetima hlađenja tržišta rada i širenja fiskalnog deficita (zbog čega je iscrpljen i prostor za značajniji rast plaća u javnom sektoru) nema značajnijeg prostora za ubrzanje rasta plaća. Ulazak realnih plaća u fazu stagnacije znači da će usporiti i rast realne osobne potrošnje i ukupne gospodarske aktivnosti koja je proteklih godina uz investicije bila pokretana upravo rastom realne osobne potrošnje.
Tablica 2. Sažetak očekivanja plaća i cijena
Prilog
Tablica 3. Prosječne neto plaće isplaćene u ožujku za veljaču, odstupanje od ukupnog prosjeka gospodarstva (prosjek za pravne osobe) i rast (Y/y) po glavnim djelatnostima i odjeljcima NKD
| DJELATNOST | Prosječna neto plaća za veljaču, EUR | Odstupanje od ukupnog prosjeka | Rast,
Y/y |
| UKUPNO | 1.527 | 0,0% | 7,8% |
| POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO | 1.261 | -17,4% | 8,4% |
| Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima | 1.184 | -22,5% | 8,9% |
| Šumarstvo i sječa drva | 1.376 | -9,9% | 7,7% |
| Ribolov i akvakultura | 1.252 | -18,0% | 8,7% |
| RUDARSTVO I VAĐENJE | 1.532 | 0,3% | 2,8% |
| Vađenje sirove nafte i prirodnog plina | 1.841 | 20,6% | -4,2% |
| Ostalo rudarstvo i vađenje | 1.400 | -8,3% | 10,7% |
| Pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu | 1.592 | 4,3% | -6,0% |
| PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA | 1.442 | -5,6% | 8,4% |
| Proizvodnja prehrambenih proizvoda | 1.243 | -18,6% | 6,6% |
| Proizvodnja pića | 1.649 | 8,0% | -4,1% |
| Proizvodnja duhanskih proizvoda | 2.696 | 76,6% | -11,6% |
| Proizvodnja tekstila | 1.184 | -22,5% | 12,1% |
| Proizvodnja odjeće | 988 | -35,3% | 7,4% |
| Proizvodnja kože i srodnih proizvoda od drugih materijala | 1.025 | -32,9% | 6,4% |
| Obrada drva i proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala | 1.146 | -25,0% | 9,0% |
| Proizvodnja papira i proizvoda od papira | 1.403 | -8,1% | 5,5% |
| Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa | 1.348 | -11,7% | 9,6% |
| Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda | 1.896 | 24,2% | -0,9% |
| Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda | 1.371 | -10,2% | 7,8% |
| Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka | 4.281 | 180,4% | 18,1% |
| Proizvodnja proizvoda od gume i plastike | 1.242 | -18,7% | 9,9% |
| Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda | 1.516 | -0,7% | 5,0% |
| Proizvodnja metala | 1.274 | -16,6% | 4,1% |
| Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme | 1.338 | -12,4% | 9,6% |
| Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda | 1.714 | 12,2% | 15,0% |
| Proizvodnja električne opreme | 1.768 | 15,8% | 6,3% |
| Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. | 1.494 | -2,2% | 7,6% |
| Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica | 1.640 | 7,4% | 10,5% |
| Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava | 1.433 | -6,2% | 7,7% |
| Proizvodnja namještaja | 1.168 | -23,5% | 9,9% |
| Ostala prerađivačka industrija | 1.173 | -23,2% | 6,9% |
| Popravak, održavanje i instaliranje strojeva i opreme | 1.507 | -1,3% | 9,0% |
| OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA | 1.856 | 21,5% | 17,1% |
| OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA | 1.856 | 21,5% | 17,1% |
| OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA | 1.367 | -10,5% | 11,0% |
| Zahvaćanje, pročišćavanje i opskrba vodom | 1.430 | -6,4% | 10,7% |
| Obrada otpadnih voda | 1.367 | -10,5% | 7,6% |
| Sakupljanje, oporaba i zbrinjavanje otpada | 1.327 | -13,1% | 13,2% |
| Djelatnosti sanacije okoliša i ostale djelatnosti gospodarenja otpadom | 1.603 | 5,0% | 3,5% |
| GRAĐEVINARSTVO | 1.237 | -19,0% | 11,2% |
| Građenje stambenih i nestambenih zgrada | 1.167 | -23,6% | 12,2% |
| Građenje građevina niskogradnje | 1.468 | -3,9% | 8,9% |
| Specijalizirane građevinske djelatnosti | 1.196 | -21,7% | 10,9% |
| TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO | 1.392 | -8,8% | 8,5% |
| Trgovina na veliko | 1.583 | 3,7% | 9,3% |
| Trgovina na malo | 1.262 | -17,4% | 9,3% |
| PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE | 1.368 | -10,4% | 8,4% |
| Kopneni prijevoz i cjevovodni transport | 1.218 | -20,2% | 8,5% |
| Vodni prijevoz | 1.610 | 5,4% | 12,7% |
| Zračni prijevoz | 2.271 | 48,7% | 6,6% |
| Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu | 1.602 | 4,9% | 7,2% |
| Poštanske i kurirske djelatnosti | 1.203 | -21,2% | 9,2% |
| SMJEŠTAJ TE PRIPREMA I USLUŽIVANJE HRANE | 1.188 | -22,2% | 8,3% |
| Smještaj | 1.328 | -13,0% | 7,8% |
| Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića | 1.068 | -30,1% | 8,4% |
| IZDAVAČKE DJELATNOSTI, DJELATNOSTI EMITIRANJA TE PROIZVODNJE I DISTRIBUCIJE SADRŽAJA | 1.570 | 2,8% | 12,1% |
| Izdavačke djelatnosti | 1.640 | 7,4% | 12,6% |
| Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa | 1.314 | -13,9% | 10,2% |
| Emitiranje radijskog i televizijskog programa, djelatnosti novinskih agencija i ostale djelatnosti distribucije sadržaja | 1.587 | 3,9% | 12,1% |
| TELEKOMUNIKACIJE, RAČUNALNO PROGRAMIRANJE, SAVJETOVANJE, RAČUNALNA INFRASTRUKTURA I OSTALE INFORMACIJSKE USLUŽNE DJELATNOSTI | 2.046 | 34,0% | 6,5% |
| Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova | 1.906 | 24,8% | 5,8% |
| Osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznoga socijalnog osiguranja | 2.075 | 35,9% | 6,4% |
| Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga i djelatnosti osiguranja | 2.127 | 39,3% | 8,4% |
| FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA | 2.143 | 40,3% | 14,3% |
| Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova | 2.380 | 55,9% | 14,9% |
| Osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog socijalnog osiguranja | 1.883 | 23,3% | 12,5% |
| Pomoćne djelatnosti za financijske usluge i djelatnosti osiguranja | 1.679 | 10,0% | 12,8% |
| POSLOVANJE NEKRETNINAMA | 1.399 | -8,4% | 12,7% |
| POSLOVANJE NEKRETNINAMA | 1.399 | -8,4% | 12,7% |
| STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI | 1.650 | 8,1% | 8,1% |
| Pravne i računovodstvene djelatnosti | 1.369 | -10,3% | 10,4% |
| Upravljačke djelatnosti i savjetovanje u vezi s upravljanjem | 1.598 | 4,6% | 1,3% |
| Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza | 1.591 | 4,2% | 8,0% |
| Znanstveno istraživanje i razvoj | 2.141 | 40,2% | 5,0% |
| Djelatnosti promidžbe, istraživanje tržišta i odnosi s javnošću | 2.189 | 43,4% | 15,5% |
| Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti | 1.493 | -2,2% | 7,9% |
| Veterinarske djelatnosti | 1.387 | -9,2% | 9,9% |
| ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI | 1.173 | -23,2% | 8,2% |
| Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) | 1.388 | -9,1% | 8,0% |
| Djelatnosti zapošljavanja | 1.137 | -25,5% | 8,5% |
| Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima | 1.320 | -13,6% | 5,6% |
| Istražne i zaštitne djelatnosti | 1.043 | -31,7% | 8,2% |
| Usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika | 1.092 | -28,5% | 10,0% |
| Uredske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti | 1.414 | -7,4% | 12,0% |
| JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE | 1.862 | 21,9% | 6,1% |
| JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE | 1.862 | 21,9% | 6,1% |
| OBRAZOVANJE | 1.659 | 8,6% | 4,7% |
| OBRAZOVANJE | 1.659 | 8,6% | 4,7% |
| DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI | 1.889 | 23,7% | 3,8% |
| Djelatnosti zdravstvene zaštite | 2.064 | 35,2% | 4,0% |
| Djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem | 1.373 | -10,1% | 4,8% |
| Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja | 1.138 | -25,5% | 5,8% |
| UMJETNOST, SPORT I REKREACIJA | 1.504 | -1,5% | 12,1% |
| Umjetničko stvaralaštvo i izvedbene umjetnosti | 1.632 | 6,9% | 8,7% |
| Knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti | 1.620 | 6,1% | 7,8% |
| Djelatnosti kockanja i klađenja | 1.489 | -2,5% | 22,4% |
| Sportske, zabavne i rekreacijske djelatnosti | 1.371 | -10,2% | 10,0% |
| OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI | 1.199 | -21,5% | 8,0% |
| Djelatnosti članskih organizacija | 1.374 | -10,0% | 9,2% |
| Popravak i održavanje računala, predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo te motornih vozila i motocikala | 1.139 | -25,4% | 5,2% |
| Osobne uslužne djelatnosti | 1.027 | -32,7% | 9,4% |
[1] Decilne mjesečne plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10%, 20%, 30%, 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% plaća zaposlenih. U prvom decilu nalaze se zaposleni koji imaju najniže mjesečne plaće i pokazuje da 10% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od prvog decila, a 90% zaposlenih prima plaću jednaku ili veću od tog iznosa. U drugom decilu nalaze se zaposleni koji primaju plaću veću od onih koji se nalaze u prvom decilu i manju od onih koji se nalaze u trećem decilu itd.
[2] Porezna uprava ističe kako se od 1. siječnja 2026. postupak fiskalizacije primjenjuje na sve obveznike fiskalizacije u krajnjoj potrošnji neovisno o načinu plaćanja. Ranijih godina postupak fiskalizacije je bio neobavezan za transakcijska plaćanja, stoga, podaci iz 2026. godine nisu u cijelosti usporedivi s prethodnim godinama.
[3] EEI (Employment Expectations Indicator) je kompozitni pokazatelj koji mjeri očekivanja poduzeća o budućem zapošljavanju. Europska komisija ga definira kao ponderirani prosjek očekivanja menadžera o zapošljavanju u četiri anketirana poslovna sektora: industriji, uslugama, trgovini na malo i građevinarstvu. Vrijednosti iznad 100 upućuju na očekivanja bolja od dugoročnog prosjeka, a vrijednosti ispod 100 na slabija očekivanja.
[4] ESI (Economic Sentiment Indicator) je kompozitni pokazatelj ekonomskog sentimenta Europske komisije koji objedinjuje rezultate mjesečnih anketa u industriji, uslugama, trgovini na malo, građevinarstvu i među potrošačima. Ponderi iznose 40% za industriju, 30% za usluge, 20% za potrošače te po 5% za trgovinu na malo i građevinarstvo, a indeks je normaliziran tako da dugoročni prosjek iznosi 100. Vrijednost iznad 100 znači da je sentiment bolji od dugoročnog prosjeka, a vrijednost ispod 100 slabiji od dugoročnog prosjeka.
©Arhivanalitika, sva prava pridržana. Analize i zaključci koji su predstavljeni u ovoj analizi zasnivaju se na primarnim izvorima statističkih podataka na koje Arhivanalitika nema utjecaj i ne jamči njihovu točnost. Korisnici ovog izvještaja uzet će u obzir da su svi zaključci, rezultati i procjene podložni statističkim, ekonometrijskim i drugim pogreškama, te iz njihovog korištenja ne mogu proizaći nikakve obveze i druge pravne posljedice za Arhivanalitiku d.o.o. Korisnici su upoznati da ovaj dokument predstavlja intelektualno vlasništvo Arhivanalitike, te isti ne mogu, u cijelosti ili djelomično, kopirati, distribuirati ili na bilo koji drugi način ustupati trećim osobama bez prethodnog traženja pisanog dopuštenja Arhivanalitike upućivanjem poruke elektronske pošte na adresu vsonje@arhivanalitika.hr.
