Nevjerojatno je da do pred nekoliko godina tereti koje državni sektor nameće privatnom uopće nisu bili tema javnih rasprava u Hrvatskoj. Političari su mogli u miru raditi planove i davati obećanja. Mogli su biti sigurni da, osim par ekonomista koje nitko ne čuje, nitko neće postaviti heretičko pitanje o tome tko će sve to platiti i kakve će biti posljedice. Sada se situacija okreće.
Usporedbom Italije i Argentine može se doći do definicije južnjačkog ekonomskog populizma koji osim fiskalne neodgovornosti počiva i na korištenju novca odnosno centralne banke u dnevno-političke svrhe. Italija još nije prešla taj rubikon, no hoće li?
Velikih 57 milijardi dolara za Argentinu najnoviji je pokušaj sređivanja stanja u državi koja se trajno odupire fiskalnoj disciplini. Šonje ne vidi kako bi se to moglo promijeniti, zašto bi ovaj put bilo drugačije?
Kako priča o povratku jednog emigranta otkriva dihotomiju današnje Hrvatske – njenu neponovljivu sposobnost da privlači i odbija, njen kapacitet za dobre i loše i poteze i za političku vožnju po sredini koju je aktualni premijer doveo do savršenstva i spoznaje da su i kompromisi u nedostatku hrabrosti bolji od vožnje u krivom smjeru
Lab pokreće rubriku kriptoekonomika. O tome kako na novim tehnološkim konceptima nastaju novi projekti, kako se infrastruktura razdvaja od kriptovaluta i kako se mogu očekivati prevare, afere i otpori razvoju. O obveznici Svjetske banke koja se izdaje na blockchainu i o tome kako će tehnologija kao i kroz povijest mijenjati svijet.
Jedan je član Izvršnog odbora Europske središnje banke na skupu u Berlinu pred nekoliko dana iznio veoma interesantne prognoze na temelju rezultata jednog modela monetarne politike. Pogledajte što se očekuje u pogledu kretanja kamatnih stopa u euro području do sredine 2020.
Šonje objašnjava ideju i primjenu oportunitetnog troška na primjerima brodogradnje i jednog EU natječaja. Ideja multiplikativnih efekata često služi maskiranju oportunitetnog troška jer glorificira status quo, dok računanje oportunitetnog troška upućuje na ekonomsku dinamiku i vrednovanje propuštenog
Kako tumačiti suficit u proračunu opće države u doba gospodarskog rasta i koliko se tandem Plenković-Marić razlikuje od tandema Sanader-Šuker? Krajnji ishod ne zavisi ni o jednom pojedincu, nego o stavu glasača, o tome što će željeti većina
S Mrak bloga Marka Rakara prenosimo tekst o sličnim financijskim rezultatima javnih bilježnika i odvjetničkih društava. Iako uočava da su odvjetnici nešto više izloženi konkurenciji, autor postavlja pitanje nije li restriktivna regulacija ulaska na tržište bilježničkih i odvjetničkih usluga glavni razlog njihova, ukupno gledano, poslovnog uspjeha. Postavlja pitanje ne bi li liberalizacija pogodovala nižim cijenama
Koje su glavne karakteristike ovog kreditnog ciklusa, zašto se razlikuje od onog prije krize 2008. i kako znamo da je kreditna aktivnost prema poduzećima snažna iako razlike stanja kredita u bilancama kreditora ne ukazuju na taj zaključak
