Ekonomski lab
Nakon analize oporezivanja potrošnje, u ovom dijelu se bavimo oporezivanjem dohotka, pri čemu ćemo se fokusirati na dohotke od rada. Za razliku od nekih zemalja gdje građani sami obračunavaju i plaćaju porez na dohodak i socijalne doprinose, u Hrvatskoj građani koji su zaposleni primaju samo neto plaću na račun. Obračun i uplatu poreza i doprinosa… Nastavi čitati "%s"
Nakon teorijskog dijela analize oporezivanja iz tekstova ESJ 11 (I. dioi II. dio) većina udžbenika nastavlja analizu porezom na dohodak kao najstarijim i u mnogim zemljama najvažnijim poreznim oblikom. Mi smo odlučili analizu nastaviti porezima na potrošnju. Dva su razloga. Prvo, porezi na potrošnju najizdašniji su porezni prihodi u Hrvatskoj. Drugo, pristupili smo analizi poreza… Nastavi čitati "%s"
U sklopu serije Ekonomika javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić razradili su najzanimljiviju temu - teoriju i politiku oporezivanja. Nakon što su u prvom dijelu definirani pojmovi i načela, opisano prevaljivanje poreza i raspravljeno načelo jednakosti, u drugom dijelu se tema o prevaljivanju poreznog tereta produbljuje kroz raspravu o učinkovitosti oporezivanja i optimalnom oporezivanju. Autori uvode u raspravu o visini poreznog tereta u Hrvatskoj.… Nastavi čitati "%s"
U sklopu serije Ekonomika javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić razradili su najzanimljiviju temu - teoriju i politiku oporezivanja. Temu prikazujemo u dva dijela. U prvom se definiraju pojmovi i načela, raspravlja se o primjeni načela jednakosti u oporezivanju i o prevaljivanju poreznog tereta.… Nastavi čitati "%s"
Nakon što su u prvom dijelu teksta pokazali teorijske osnove i rezultate globalnih istraživanja, Bićanić i Deskar Škrbić u nastavku raspravljaju o konvergenciji u EU i Hrvatskoj. Dobili su važan rezultat: na razini EU postignuta je konvergencija nakon 1995. Hrvatska je konvergirala sporije od očekivanja iako je prema klasifikaciji Svjetske banke postala razvijena zemlja, a unutar Hrvatske nije bilo razvojne konvergencije… Nastavi čitati "%s"
Ekonomska konvergencija ili sustizanje razvijenih zemalja prema pokazateljima gospodarskog razvitka je kamen mudraca makroekonomske teorije i primijenjenih istraživanja u kontekstu dugog vremenskog roka. Bićanić i Deskar-Škrbić u prvom dijelu eseja o konvergenciji objašnjavaju predviđanja modela i rezultate istraživanja za čitav svijet. U drugom dijelu posebnu pažnju posvećuju konvergenciji u EU i situaciji s Hrvatskom.… Nastavi čitati "%s"
U prethodnim nastavcima obradili smo važna područja državne intervencije, usmjerena na povećanje blagostanja stanovništva kroz brigu o siromašnima i potrebitima, zdravlju stanovništva i obrazovanju. Ta se područja ponekad nazivaju društvenom infrastrukturom jer povećavaju ljudski kapital na sličan način kao što dobra fizička infrastruktura pomaže uvećanju kapitala poduzeća. S druge strane postoji i ekonomska infrastruktura, odnosno… Nastavi čitati "%s"
Nakon mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u ovom nastavku otvaramo važnu temu obrazovanja. U nastavku ćemo objasniti da su rashodi za obrazovanje u proračunima zemalja Europske unije značajni. Da bi se razumjelo zašto države ulažu značajne javne resurse potrebno je prvo objasniti razloge za državnu intervencijuu područje obrazovanja. Razlozi za državnu intervenciju u obrazovanju Ponudu obrazovanja od… Nastavi čitati "%s"
Neke zemlje godišnje rastu oko 8% (Kina, Indija), a druge oko 2% (Njemačka, Francuska). Hrvatska u posljednjih nekoliko godina raste godišnje oko 3%. Zbog čega? Čemu se može pripisati tih 8%, 3% ili 2%? Kako objasniti tu stopu? Što ju je uzrokovalo? Odnedavno Hrvatska raste po višim stopama pa je pitanje čemu se može pripisati… Nastavi čitati "%s"
Kakav je dugoročni rast Hrvatske i što ga određuje? Da bismo odgovorili na ovo pitanje potrebno je imati podatke o dugoročnom rastu. Za Hrvatsku je raspoloživo više vremenskih serija, no ovdje smo se odlučili za onu koju nudi Maddison Growth Project. To je javno dostupan podatak, dio vjerodostojne baze koja je postala standard. Za Hrvatsku… Nastavi čitati "%s"