Ekonomski lab
Pri kraju serije Ekonomika javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić objašnjavaju zašto će korona kriza dodatno ojačati i proširiti državne sektore u cijelom svijetu - jer takva strategija ima snažnu potporu građana i jer se nikada u povijesti nakon ovakvih šokova javni sektori nisu smanjivali nego su se povećavali, odnosno ostajali su na povećanim razinama aktivnosti kao u vrijeme šoka… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu o javnom dugu u seriji o Ekonomici javnog sektora koja će postati knjiga, autori su prikazali kretanje javnog duga i objasnili njegovu strukturu. U ovom nastavku objašnjavaju aritmetiku javnog duga i uvjete njegove održivosti, a zatim se bave okvirom za upravljanje javnim financijama u EU - Paktom o stabilnosti i rastu.… Nastavi čitati "%s"
Javni dug je od ekonomskog, pa političkog, u zadnje vrijeme postao i moralno pitanje. Pritom smo zaboravili na teorijske osnove: kako nastaje, tko snosi teret javnog duga u međugeneracijskom smislu, i ne bi li bilo "poštenije" umjesto duga povećati poreze? Šimović i Deskar Škrbić prikazuju teorijske osnove javnog zaduživanja, ali ne samo to - prvi od njihova dva teksta o javnom dugu sadrži i mnoštvo korisnih podataka koji će vam pružiti uvid u to koliko su vas, kao građanina, zadužili političari koje ste birali ili ih niste birali a oni su vas svejedno zadružili, jer takva su pravila igre… Nastavi čitati "%s"
U prvom dijelu teksta o oporezivanju kapitala Šimović i Deskar-Škrbić definirali su pojmove, objasnili razliku između parcijalnog pogleda na pojedine oblike oporezivanja i cjelovitog pogleda iz perspektive opće ravnoteže te objasnili najvažniji oblik oporezivanja kapitala – porez na dobit. U drugom nastavku bave se ostalim oblicima oporezivanja kapitala. … Nastavi čitati "%s"
U prvom nastavku o oporezivanju kapitala Šimović i Deskar-Škrbić objašnjavaju koncepte i detaljno uvode čitatelje u problematiku oporezivanja dobiti… Nastavi čitati "%s"
Što se u ekonomskoj teoriji dogodi kada pretpostavimo da se ekonomija dijeli na dva velika sektora - sektor proizvodnje proizvoda koji nam trebaju i sektor proizvodnje znanja i ideja koji oblikuju tehnologije za proizvodnju u prvom sektoru? Teorija se odjednom približava realnosti i ključno razvojno pitanje postaje koliko ulažemo u istraživanja, inovacije, razvoj, nove ideje, koliko smo kreativni… Nastavi čitati "%s"
Danas se ljudi ne voze diližansama po makadamskim cestama nego električnim automobilima po autocestama s više traka, a ni automobili bez vozača nisu daleko. Robe se više ne proizvode u jednoj tvornici od početka do kraja nego se kao Lego kockice slažu iz dijelova pristiglih iz mnogo pogona razasutih u različitim zemljama. Nekada se bolesnima… Nastavi čitati "%s"
Nakon analize oporezivanja potrošnje, u ovom dijelu se bavimo oporezivanjem dohotka, pri čemu ćemo se fokusirati na dohotke od rada. Za razliku od nekih zemalja gdje građani sami obračunavaju i plaćaju porez na dohodak i socijalne doprinose, u Hrvatskoj građani koji su zaposleni primaju samo neto plaću na račun. Obračun i uplatu poreza i doprinosa… Nastavi čitati "%s"
Nakon teorijskog dijela analize oporezivanja iz tekstova ESJ 11 (I. dioi II. dio) većina udžbenika nastavlja analizu porezom na dohodak kao najstarijim i u mnogim zemljama najvažnijim poreznim oblikom. Mi smo odlučili analizu nastaviti porezima na potrošnju. Dva su razloga. Prvo, porezi na potrošnju najizdašniji su porezni prihodi u Hrvatskoj. Drugo, pristupili smo analizi poreza… Nastavi čitati "%s"
U sklopu serije Ekonomika javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić razradili su najzanimljiviju temu - teoriju i politiku oporezivanja. Nakon što su u prvom dijelu definirani pojmovi i načela, opisano prevaljivanje poreza i raspravljeno načelo jednakosti, u drugom dijelu se tema o prevaljivanju poreznog tereta produbljuje kroz raspravu o učinkovitosti oporezivanja i optimalnom oporezivanju. Autori uvode u raspravu o visini poreznog tereta u Hrvatskoj.… Nastavi čitati "%s"