Hrvatska je zemlja paradoksa, pa i u ovom tekstu Šimović i Deskar-Škrbić pronalaze jedan: s opasno niskim omjerom zaposlenih i umirovljenika, i niskim odnosom mirovina i plaća, Hrvatska ima najveće neto mirovinsko bogatstvo među promatranim zemljama. Kako to? Otkrijte brojne probleme i paradokse mirovinskog sustava
Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018. To je oko 3 […]
Nakon što je prošli tjedan objavljen HUP skor za 2018. koji je pao za dva boda u odnosu na 2017. (s 38 […]
Socijalna država ili država blagostanja u Hrvatskoj: kolika je, od čega se sastoji, kako se financira, kako izgleda u međunarodnim usporedbama i općenito, gdje je europska država blagostanja u odnosu na druge zemlje OECD-a, od Meksika, Koreje i Čilea do Novog Zelanda. Šimović i Deskar Škrbić nastavljaju svoju seriju o ekonomici javnog sektora.
Vlada je na sjednici prošlog tjedna donijela dva ključna dokumenta gospodarske politike: Program konvergencije 2019.-2022. i Nacionalni program reformi 2019. U dva nastavka donosimo detaljan osvrt na ciljeve i mjere gospodarske politike hrvatske vlade u narednom razdoblju
U nastavku o osnovama ekonomike javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić bave se problemom rastućih državnih sektora i temom izostanka vrednovanja učinaka državnih izdataka
Šimović i Deskar-Škrbić nastavljaju seriju o ekonomici javnog sektora. U četvrtom nastavku objašnjavaju što je proračun, kako nastaje njegova visina i struktura i kako izgleda proračunski proces. Obavezna literatura za svakoga tko želi sudjelovati u javnoj demokratskoj raspravi i koga smeta koliko država uzima ili zanima kome i kako ide javni novac
Iako bi objektivan promatrač teško mogao pronaći argumente koji ukazuju na iole značajnije strukturne reforme, postavlja se pitanje nisu li sve tri rejting agencije ipak previše oprezne, pogotovo uzimajući u obzir jednu činjenicu koja je već i u prethodnim godinama trebala pozitivno utjecati na ukupnu ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske – razlike u mirovinskim sustavima zemalja Nove Europe, koje govore u prilog Hrvatske. Možda je i to razlog zašto tržišta bolje vrednuju hrvatske obveznice od rejting agencija
U prvom tekstu iz serije autori su zaključili da tržište nije učinkovito u alokaciji, odnosno pribavljanju javnih dobara. Zaključili su i kako država rješava taj problem kroz politički proces donošenja odluka. Taj proces donošenja kolektivnih odluka naziva se „javni izbor“, a ostvaruje se izbornim procesom ili glasovanjem. Ekonomska teorija politike – o tome je riječ u ovom nastavku.
Šimović i Deskar-Škrbić u drugom nastavku serije o ekonomici javnog sektora definiraju uži i širi obuhvat te veličinu države. Tekst uvodi u glavne pojmove i čitatelju predočava od čega se sve sastoji apstraktan pojam “država” te koliko tu novca i u kojim smjerovima kola
