Ljetošnje vladine mjere za pomoć “blokiranima” nisu ništa riješile iako su “popravile” statistiku. Do “popravka” je došlo jer su mjere pogodovale najvećim mega-dužnicima čiji se dugovi mjere u iznosima od nekoliko milijuna do nekoliko stotina milijuna kuna.
Na Ekonomskom labu je objavljen veći broj tekstova o euru, ali je većina njih bila posvećena trenutačnim zbivanjima i/ili budućnosti europodručja. Ovaj […]
Histerija zbog 7%-tnog pada vodećih burzovnih indeksa i istovremenog pada cijena obveznica nije opravdana. Zadržavanje pozitivne razlike između dugoročnih i kratkoročnih prinosa na američke državne obveznice može se tumačiti kao indikator da je za sada sve u redu, bez obzira gdje završi ova korekcija cijena dionica. Realne kamatne stope upućuju na isti zaključak.
Na današnji dan pred 25 godina tadašnji premijer Nikica Valentić objavio je anti-inflacijski program koji se još uvijek tumači kao jedan od najvažnijih i najkontroverznijih događaja u modernoj gospodarskoj povijesti Hrvatske. Da bi se shvatilo što je potom uslijedilo, treba razumjeti sve bitno što je toj objavi prethodilo. Esej koji se čita 20 minuta iz pera sudionika događaja, Velimira Šonje, tadašnjeg savjetnika Vlade Republike Hrvatske
Usporedbom Italije i Argentine može se doći do definicije južnjačkog ekonomskog populizma koji osim fiskalne neodgovornosti počiva i na korištenju novca odnosno centralne banke u dnevno-političke svrhe. Italija još nije prešla taj rubikon, no hoće li?
Jedan je član Izvršnog odbora Europske središnje banke na skupu u Berlinu pred nekoliko dana iznio veoma interesantne prognoze na temelju rezultata jednog modela monetarne politike. Pogledajte što se očekuje u pogledu kretanja kamatnih stopa u euro području do sredine 2020.
Kotarski u raspravi o Sandbuovoj knjizi pokazuje da optužbe na račun eura zapravo imaju svrhu odvraćanja pažnje šire javnosti od katastrofalnih pogrešaka nacionalnih političkih i ekonomskih elita – to su pogreške koje su se mogle izbjeći.
Koje su glavne karakteristike ovog kreditnog ciklusa, zašto se razlikuje od onog prije krize 2008. i kako znamo da je kreditna aktivnost prema poduzećima snažna iako razlike stanja kredita u bilancama kreditora ne ukazuju na taj zaključak
Jeste li čuli za onu teoriju da je ponuda novca određena isključivo odobrenim kreditima zbog čega kamatu nije moguće platiti (jer otkud novac za kamatu ako ga je stvoreno samo onoliko koliko ima glavnice kredita)?
Vječna tema: jesu li novac i ekonomska aktivnost povezani? Ako jesu, kako; uzrokuju li promjene novčane mase promjenu ekonomske aktivnosti ili vrijedi obratno, kao u teoriji endogenog novca, da promjene ekonomske aktivnosti uzrokuju promjenu novčane mase? I ako postoje neke pravilnosti, koliko su one podložne promjenama u vremenu? Bićanić i Deskar Škrbić u novom nastavku serijala “Povratak osnovama” traže odgovore na hrvatskim podacima
