Sukladno teoriji, racionalni investitor bi u lovu na idealan omjer minimalne volatilnosti i maksimalnih prinosa, i uz pretpostavku efikasnih tržišta, trebao replicirati strukturu globalnog portfelja. Niti su investitori (potpuno) racionalni, niti tržišta (sasvim) efikasna, no studija nizozemskog terceta konstrukcijom globalnog portfelja pruža doista fascinantan uvid u kompoziciju i izvedbu globalnog portfelja tijekom proteklih šezdesetak godina
Američki predsjednički izbori donijeli su obilnu količinu drame, no pozornost ulagača na Wall Streetu bila je usmjerena na optimistično intonirane vijesti o (mogućoj) skoroj primjeni cjepiva protiv koronavirusa. Pozitivan predznak na tržištima kapitala nije se mijenjao, iznjedrivši nove rekorde, no protagonisti zato jesu, a premisa je vrlo jednostavna – ako se masovnim cijepljenjem pandemija natjera na uzmak, novo normalno polako će postati stvar prošlosti, a s njim i dominacija izdanja koja su time obilato profitirala
Trump je prijetio iznudom južnih susjeda, obećavao renesansu u proizvodnji ugljena, i još štošta toga, ali niti predsjednik najmoćnije ekonomske sile svijeta nije svemoguć, zbog čega brojne špekulacije oko buduće izvedbe financijskih tržišta treba uzeti u razmatranje s povećom dozom rezerve
Formula za predviđanje ishoda američkih predsjedničkih izbora, s tržištem kapitala kao ključnom varijablom, doista ima napretek, no korelaciju i kauzalnost u ovom je slučaju gotovo nemoguće čvršće povezati. Osobito kada se u priču uključi izvedba tržišta nakon izbora – u tom slučaju ishod je počesto određen vlastitim svjetonazorima
Masayoshi Son, japanski milijarder i guru, nakon fijaska zvanog WeWork (i još nekoliko zapaženih posrtanja), okrenuo se konvencionalnim instrumentima – umjesto da traži idućeg jednoroga, Softbank je agresivno kupovao call opcije na hi-tech dionice; za to vrijeme FED se odlučio pritajiti, a bez jednoga i drugoga, entuzijazam ulagača je naglo – splasnuo.
Nelagoda uvjetovana serijom rekordnih vrijednosti burzovnih indeksa i strahom od kraha pozitivnog trenda sasvim je razumljiva, ali ne i opravdana; simulacija s burzovnim indeksima pokazuje kako se rekorda ne treba bojati, a kamoli taj strah pretvarati u kredibilan argument za apstinenciju (i zaobilaženje ulaganja u dionice)
Guverner FED-a Jerome Powell je samo potvrdio ono što su mnogi očekivali, pomičući primjenu restriktivnije monetarne politike još dalje u budućnost. Značajnija reakcija financijskih tržišta je izostala jer se značajniji gospodarski oporavak, nakon udara pandemije, tek treba materijalizirati, no potez možda označava početak nove ere za središnje banke, osobito u kontekstu implementacije nekonvencionalnih instrumenata monetarne politike
Unatoč reputaciji tvrdokornog liberala i zagovornika slobodnog tržišta, Alan Greenspan nije zazirao od intervencija na financijskim tržištima, zbog čega je i ušao u upotrebu termin Greenspan Put. Od tada do danas mijenjao se samo posvojni pridjev (Bernanke Put, Yellen Put, Powell Put), no simbioza monetarnih vlasti i Wall Streeta ostala je neupitna konstanta zbog koje investitori mogu računati na izdašnu potporu središnje banke
Zašto se „stručnjaci opće prakse“ upitnih pedigrea i još upitnijih procjena uporno pojavljuju u javnosti i analiziraju najrazličitije fenomene ne podastirući pritom vlastiti track record? Suradnjom stranica Ekonomski lab i Kolektivna inteligencija pozivamo vas da uzmete učešća u razotkrivanju “mudrosti mase”.
Banke su među većim gubitnicima na tržištu, no FANG+ izdanja su uspjela neutralizirati i taj udar, omogućivši S&P 500 indeksu da na kraju srpnja, nakon nekoliko mjeseci agonije, te unatoč nepovoljnim predizbornim anketama, ali i dramatičnim posljedicama pandemije, namakne skroman pozitivni pomak u odnosu na početak godine. Time usporedbe s Velikom recesijom postaju sve manje relevantne, jer tada je negativan trend bio puno dublji, i trajao je puno duže
